Razlika između inačica stranice »Dvorac Pejačević u Virovitici«

bez sažetka
 
==Opis građevine==
Dvorac je izgrađen na prijelomu stilova; rani [[Klasicizam|klasicizam]] na izmaku [[Barok|baroka]] - [[barokni klasicizam]]. KlasicitističkeKlasicističke tendencije očite su već u izduženoj tlocrtoj dispoziciji koja je česta pojava u 19. stoljeću – pravokutni tlocrt s približnim odnosom stranica 1:1,5 do 1:1,25 kakav osim kod dvorca u Virovitici susrećemo i u [[Našice|Našicama]] (veliki dvorac), [[Valpovo|Valpovu]], [[Vukovar|Vukovaru]], [[Retfala|Retfali]] i drugdje.<ref name="Šćitaroci"/> Dvorac Pejačević jednokatna je jednokrilna građevina u čijem su se prizemlju nalazile gospodarske prostorije, dok su one na prvom katu bile reprezentativne kao što je to uobičajeno za arhitekturu dvoraca tog vremena; s tri rizalitna istaka, tlocrtno u obliku izduženog pravokutnika veličine oko 88 x 13 m, odnosno površine oko 2290 m² te je tako jedan od većih hrvatskih dvoraca.<ref name="Šćitaroci"/>
 
Dvorac Pejačević u svojoj tlocrtnoj organizaciji predstavlja jednostavno koncipiran prostor. Glavni ulaz smješten je na glavnom pročelju te vodi u prostranu vežu u prizemlju čije svodove nose četiri skupine po dva stupa i dvije skupine po četiri stupa. Iz veže se moglo kretati u više smjerova arkadnim hodnicima u prizemlju (uz koje se nižu prostorije gospodarske namjene pravokutnog oblika, površinom približno jednakih veličina) prema južnom ulazu u vežu ili stubištu koji vodi na prvi kat s dva zasebna ulaza. Stubište je dvokrako, svaki krak prati oblik južnog rizalitnog istaka, gdje se susreću na zajedničkom odmorištu nakon kojeg stubište postaje jednokrako i vodi prema glavnom ulazu prvog kata dvorca. Središnja i najveća prostorija prvog kata je glavni salon. Kao i u prizemlju, prostorije se nižu uz arkadni hodnik, pravokutnog su oblika i podjednakih površina. Iznad ravnog stropa glavnog salona nalaze se tavanske prostorije do kojih vodi stubište na prvom katu. Što se tiče izgleda unutrašnjosti, očuvane su štukature i kovana vrata na ulazu u prvi kat. Nova su istraživanja otkrila i ostatke boja na zidovima, ali nemoguće je pretpostaviti postojanje zidnih oslika. Zbog čestih promjena vlasnika i namjene samog prostora izvornog namještaja nema te je njegovu unutrašnjost i život koji se odvijajao u njemu danas teško zamisliti.
[[Kategorija:Virovitičko-podravska županija]]
[[Kategorija:Pejačevići]]
[[Kategorija:Klasicistička arhitektura]]
[[Kategorija:Barokna arhitektura]]