[[Datoteka:Lepenski Vir Head.JPG|lijevo|mini|Lepenski vir: ''Praroditeljka'', skulputura iz svetlišta]]
'''Lepenski vir''' je [[mezolitik|mezolitsko]] i [[neolitik|neolitsko]] nalazište na desnoj obali [[Dunav]]a u [[Đerdap]]skoj klisuri, istočna [[Srbija|Srbija]]. Središte je jedne od najznačajnijih i najsloženijih [[pretpovijest|pretpovijesnih]] kultura, koja je nazvana po dunavskom viru — „Lepenski vir.“ Na tom lokalitetu nastala su jedna od prvih sela u Europi, otprilike između 6000. i 5000. godine prije nove ere. Ljudi su naselili te prostore jer je ondje uvijek bilo mnogo ribe, pa su se tako mogli nastaniti na jednom mjestu tokomtijekom cijele godine. Ispod naselja [[starčevačka kultura|starčevačke kulture]] (Lepenski vir IIIa i IIIb) otkriveni su ostatci 7 slojeva naselja mezolitičkih ribara i lovaca (Protolepenski vir, Lepenski vir Ia-e, Lepenski vir II) prema kojima je definirana mezolitička, odnosno [[Neolitik#protoneolitik|protoneolitička]] kultura Lepenskoga vira, raširena na području Đerdapa. U naselju su se nalazila staništa u obliku trapeznoga kružnog isječka. Na čvrstoj zemljanoj podnici premazanoj crvenkastim vapnencem bilo je pravokutno ognjište od kamenih blokova i popločani ulaz. Uz ognjište su se nalazili kameni žrtvenici i velike figuralne (ljudski lik, ribe) ili apstraktne skulpture izrađene od riječnih oblutaka. Staništa su sva bila okrenuta prema rijeci tako da su u sredini tvorila slobodan prostor – trg. Glavni voditelj istraživanja ovog lokaliteta bio je profesor Dr. [[Dragoslav Srejović]], poznati [[Arheologija|arheolog]], [[akademik]] i [[profesor]] Sveučilišta u [[Beograd]]u. Kultura Lepenskog vira rasprostire se duž Đerdapa na lokalitetima: Lepenski vir, Vlasac, Razvrata, Ikoana, Hajdučka vodenica, Alibeg, Padina.<ref>[http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=36095 Hrvatska enciklopedija (LZMK): Lepenski vir]</ref>
