Željko Poljak (liječnik): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
vraćanje uklonjenih wikipoveznica
Redak 1:
{{wikipedizirati}}
'''Željko Poljak '''hrvatskirodio znanstvenik,liječnik,književnikse i publicist. Rodio seje [[9. rujna]] [[1926.]] u [[Zagreb|Zagrebu.Studirao]], gdje je studirao na Filozofskom i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu sveučilišta u Zagrebu.te 1952. godine diplomirao na Medicinskom[[Medicinski fakultetufakultet u Zagrebu|Medicinskom fakultetu]].Specijalist otorinolaringolog,Do subspecijalistmirovine izje alergologijeradio ina kliničkeORL klinici imunologije.DoktorskuŠalata disertacijuu obranioZagrebu nakao Medicinskomspecijalist fakultetu[[otorinolaringolog]], sveučilištasubspecijalnost u[[alergologija]] Zagrebui 1969,[[klinička docentimunologija]]. naStupanj katedridoktora O.R.Lznanosti stekao je 1969., odhabilitirao 1971., naslov primarijusa stekao 1972., sveučilišniza profesorsveučilišnog zaprofesora predmetizabran ORLodje 1976., članza člana Akademije[[Akademija medicinskih znanosti Hrvatske|Akademija odmedicinskih znanosti Hrvatske]] 1981., člančlana Društva[[Društvo hrvatskih književnika|Društva odhrvatskih književnika]] 1996., začasniza članzačasnog člana Hrvatskog liječničkog zbora od 1997. Na Medicinskom fakultetu u Zagrebuje organizirao je i vodio poslijediplomskepostdiplomske studije iz ORL (od 1977.) i iz AlergologijeAlergologija i kliničkeklinička imunologijeimunologija (od 1979.), Bio jebio predsjednik sindikataSindikata kliničkihkliničkim medicinskih znanosti (od 1975.) i predsjednik Odbora za nostrifikaciju diploma (od 1982.). U Kliničkom bolničkom centru Zagreb bio je predsjednik Stambene komisije (od 1969.), Komisije za reizbor rukovodećih kadrova (od 1970.) i Komisije za reorganizaciju uprave (od 1970.). U Hrvatskom liječničkom zboru bio je 12 godina član Glavnog odbora (od 1990.), predsjednik Alergološke sekcije (1978.), potpredsjednik Sekcije za alkoholizam (od 1980.), Utemeljitelj je osnivač Hrvatskog društva za medicinsko nazivlje (1992.), Literarnog kluba (2002,.) Planinarskogi planinarskog kluba (1995.) te obnovitelj Hrvatskog likovnog društva hrvatskih liječnika. Tajnik jeU Udruženju alergologa i kliničkih imunologa Jugoslavije bio je tajnik (od 1969), u Ligi za borbu protiv pušenja potpredsjednik (od 1987.). NapisaoObjavio je i objavio oko 120 znanstvenih i stručnih radova., Urednikbio jeurednik »Liječničkog vjesnika« (1975-1978.), Predsjednikpredsjednik izdavačkogIzdavačkog savjeta »Sveučilišnog vjesnika« (od 1983.), Urednikurednik je desetakadesetka stručnih zbornika i udžbenika. Urednik Liječničkih novina, od 1991. doje sadaurednik (2017»Liječničkih novina«.) Važnija djela iz kroatistike: Hrvatski književnik Ivo Andrić, 2002;., [[ljekaruša|Karlobaške ljekaruše]], 2008. Publicistika: Zabranjene polemike, 2017., Liječničke svštice, 2017. Nikad nije bio član nijedne političke stranke. Publicistikom se počeo baviti 1950. i dosad napisao blizu dvijepreko tisućatisuću raznih članaka, često polemičnogpolemičkog karaktera, u više od 70 časopisa i novina.
 
[[planinarstvo|Planinarenjem]] se počeo baviti 1947. u planinarskojPlaninarskoj sekciji FD »Dinamo« u Zagrebu, bio je član PD-a »Zagreb« od osnutka 1948., suosnivač PD-a Sveučilišta »Velebit« 1950., osnivač i predsjednik PD KBC-a »Maksimir« 1986., osnivač planinarskogPlaninarskog kluba Hrvatskog liječničkoglječničkog zbora 1995. i, predsjednik SDFD »Medicinar«. Član je vodstva Hrvatskog planinarskog saveza neprekidno više od 5060 godina (0dod 1959. do dana (2017.) kao član Izvršnogizvršnog odbora, predsjednik njegovih komisija za [[HGSS|GSS]], za izdavačku djelatnost i za ekspedicije, predsjednik to Savezasaveza (1981- 1983.), od 1959. do 2000. neprekidno urednik „Naših»[[Hrvatski planina“ - »planinar|Hrvatskog planinara]]« (prije „Naših planina“), zatim do danas (20172012.) član Nadzornognadzornog odbora.
 
Pisao je za list [[Hrvatski planinar]] u kojem je objavio mnoštvo članaka (''Ekskurzija u Austrijske ledene jame; Proslava 60-godišnjice društva za raziskovanje jam Slovenije; O Velebitu iznutra'').<ref>[http://www.sumari.hr/biblio/hp/htm/S111842.htm Hrvatski planinar]</ref>
Kao urednik Hrvatskog planinara i Liječničkih novina u njima objavio mnoštvo članaka.
 
Nagrade:Nosilac je Zlatnog znaka hrvatskog, slovenskog i BiHBH-planinarskog saveza, Plakete planinarskog saveza Crne Gore, Trofeja za fizičku kulturu Hrvatske, Ordena zasluga za narod sa srebrnim zrakama, Reda Danice Hrvatske s likom Franje Bučara, Trofeja Međunarodnog olimpijskog odbora »Sport and Environment«, počasni član HPS itd.
Planinarski je pisac i teoretičar. Objavio jeObjavljuje planinarske vodiče (Klek, 1959. i 2012; Učka, 1967.; [[Velebit]], 1969. i 1976,; [[Medvednica, 1960.]], 1970. i 2001.; [[Planine Hrvatske ]], od 1974. do- 2007. šestsedam izdanja, Zlatna knjiga Hrv. planinarstva, 2004., 50 najljepših planinarskih izleta u Hrvatskoj, 2000. - 2008. četiri izdanja, Hrvatsko planinarstvo u 1000 slika 2014itd.), The Mountains along the Croatian Coast (2002.), Kuestengebirge Kroatiens (2002.) i povijesnapovijesnih djela: (Hrvatsko planinarstvo, 1975.,; Slike iz povijesti hrvatskog planinarstva, 1987, Zlatna knjiga hrvatskog planinarstva 2004, Hrvatsko planinarstvo u 1000 slika 2014. Trasirao je [[Velebitski planinarski put]] (1969.) i [[hrvatska planinarska transverzala|hrvatsku planinarsku transverzalu]] (1970.). BavioBavi se planinarskom fotografijom. Sa svojim dijapozitivima održao je više od stotinu predavanja . U studentskim danima bavio se kao član AO PDS-a PDS »Velebit« alpinistikom (prvenstvenoprvenstveni usponi u Prokletijama i Dinari). Sistematski je proučio sve hrvatske planine i mnoga europska gorja (Pireneji, Apenini, Alpe, Tatre, Karpati, Skandinavija, britansko otočje, Iberski poluotok, balkanske zemlje), a izvan Europe je kao svjetski putnik planinario po Armeniji, Anadoliji, Kurdistanu, Mongoliji, Iranu, Sundajskom otočju, Stjenjaku, džunglama Yucatana, polinezijskim vulkanima i Himalaji. Prvi je istaknuo hrvatsku zastavu na jednom himalajskom vrhuncu (una Annapurni, 1971.).
Planinarstvo mu služi kao sredstvo znanosti, a planinarska organizacija kao uporište za zaštitu prirode. Planinarstvo smatra sastavnim dijelom nacionalne kulture, a planinarsku književnost sastavnim dijelom nacionalne književnosti, što je dokumentirao u knjizi "Hrvatska planinarska književnost" (1994.). Antologijom koja je sastavni dio te knjige obuhvećeni su Borislav Aleraj, Šime Balen, Darko Berljak, Srećko Božičević, Stipe Božić, Vlado Božić, Bude Budisavljević, Ljerka Car-Matutinović, Ante Cividini, Vjekoslav Cvetišić, Halid Čaušević, Marijan Čepelak, Avelin Ćepulić, Ivan Česmički, Tomislav Đurić, Vilim Ferlin, Branko Fučić, Stanislav Gilić, Zlata Godler, Ivan Gojtan, Ante Grimani, Branimir Gušić, Dragutin Hirc], Miroslav Hirtz, Josip Horvat, Vladimir Horvat, Dunja Horvatin, Pavica Hrazdira, Tomislav Jagačić, Vladimir Jagarić, Dragojla Jarnević, Vladimir Jurčenko, Želimir Kantura, Zvonimir Keler, Ante Kovačić, Ivan Krajač, Silvije Strahimir Kranjčević, Milan Krmpotić, Božidar Kukuljević, Ivan Kukuljević Sakcinski, Barbara Lapenna-Brakus, Ivo Lipovšćak, Božena Loborec, Ivan Lovrić, Petar Lučić Roki, Franjo Marković, Zdenka Marković, Stijepo Mijović Kočan, Borislav Mikulić, Krunoslav Milas, Božidar Nagy, Vladimir Nazor, Vjekoslav Novotni, Vlado Oštrić, Gjuro Pany, Josip Pasarić, Drago Paulić, Marija Peakić-Žaja, Antun Petković, Smiljana Petričević, Željko Poljak, Ante Premužić, Đuro Priljeva, Dubravka Ramušćak, Davor Ribarović, Ante Rukavina, Tomislav Sablek, Mario Saletto, Ivo Slaviček, Vladimir Stahuljak, Rudo Starić, Martin Sušac, August Šenoa, Milan Šenoa, Branko Šeparović, Antun Branko Šimić, Mira Šincek, Nikola Šop, Branimir Špoljarić, Slavko Tomerlin, Zlatko Tomičić, Josip Torbar, Mirjana Trošelj, Davorin Trstenjak, Jozo Vrkić, Ljudevit Vukotinović, Danijel Vukušić, Alberto Weber i Petar Zoranić.
 
Planinarstvo mu služi kao sredstvo znanosti, a planinarska organizacija kao uporište u borbi za zaštitu prirode. Planinarstvo smatra sastavnim dijelom nacionalne kulture, a planinarsku književnost sastavnim dijelom nacionalne književnosti, što je dokumentirao u knjizi "[[Hrvatska planinarska književnost]]" (1994.). AntologijomU kojatom pogledu poznat je sastavnipo dioupornom tedugogodišnjem knjigenastojanju. Ovi su pisci obuhvećeni sutom njegovom antologijom: [[Borislav Aleraj]], [[Šime Balen]], [[Darko Berljak]], [[Srećko Božičević]], [[Stipe Božić]], [[Vlado Božić]], [[Bude Budisavljević]], [[Ljerka Car-Matutinović]], [[Ante Cividini]], [[Vjekoslav Cvetišić]], [[Halid Čaušević]], [[Marijan Čepelak]], [[Avelin Ćepulić]], [[Ivan Česmički]], [[Tomislav Đurić]], [[Vilim Ferlin]], [[Branko Fučić]], [[Stanislav Gilić]], [[Zlata Godler]], [[Ivan Gojtan]], [[Ante Grimani]], [[Branimir Gušić]], [[Dragutin Hirc]], [[Miroslav Hirtz]], [[Josip Horvat]], [[Vladimir Horvat]], [[Dunja Horvatin]], [[Pavica Hrazdira]], [[Tomislav Jagačić]], [[Vladimir Jagarić]], [[Dragojla Jarnević]], [[Vladimir Jurčenko]], [[Želimir Kantura]], [[Zvonimir Keler]], [[Ante Kovačić]], [[Ivan Krajač]], [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Milan Krmpotić]], [[Božidar Kukuljević]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Barbara Lapenna-Brakus]], [[Ivo Lipovšćak]], [[Božena Loborec]], [[Ivan Lovrić]], [[Petar Lučić Roki]], [[Franjo Marković]], [[Zdenka Marković]], [[Stijepo Mijović Kočan]], [[Borislav Mikulić]], [[Krunoslav Milas]], [[Božidar Nagy]], [[Vladimir Nazor]], [[Vjekoslav Novotni]], [[Vlado Oštrić]], [[Gjuro Pany]], [[Josip Pasarić]], [[Drago Paulić]], [[Marija Peakić-Žaja]], [[Antun Petković]], [[Smiljana Petričević]], Željko Poljak, [[Ante Premužić]], [[Đuro Priljeva]], [[Dubravka Ramušćak]], [[Davor Ribarović]], [[Ante Rukavina]], [[Tomislav Sablek]], [[Mario Saletto]], [[Ivo Slaviček]], [[Vladimir Stahuljak]], [[Rudo Starić]], [[Martin Sušac]], [[August Šenoa]], [[Milan Šenoa]], [[Branko Šeparović]], [[Antun Branko Šimić]], [[Mira Šincek]], [[Nikola Šop]], [[Branimir Špoljarić]], [[Slavko Tomerlin]], [[Zlatko Tomičić]], [[Josip Torbar]], [[Mirjana Trošelj]], [[Davorin Trstenjak]], [[Jozo Vrkić]], [[Ljudevit Vukotinović]], [[Danijel Vukušić]], [[Alberto Weber]] i [[Petar Zoranić]].
Autobiografske knjige : Tri rinologa, 2003; Život na planinarski način, 2005; Liječničke svaštice, 2017.
 
Autobiografske knjige:
* Tri rinologa, 2003.
* Život na planinarski način, 2005.
* Liječničke svaštice, 2017.
 
== Izvori ==
{{Izvor}}
{{izvori}}