Razlika između inačica stranice »Latinski jezik«

Dodano 879 bajtova ,  prije 2 godine
m
bez sažetka
m
m
Premda je sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]] latinski bio službeni jezik u nekim [[Europa|europskim zemljama]] s vremenom je potpuno nestao iz javnog govora, što znači da nema izvorne govornike; ali unatoč tome, zahvaljujući dugoj tradiciji [[Antika|antičke]] rimske književnosti danas se smatra važnim svjetskim jezikom. Latinski jezik koristi se od [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] i danas u [[Rimokatolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]], svim granama suvremene [[Znanost|znanosti]], [[Kultura|kulturi]] i [[Književnost|književnosti]].
Latinski je jezik najdublje od svih svjetskih jezika utjecao na druge jezike, čak više i od [[Grčki jezik|grčkoga]], koji u [[Europa|Europi]] poslije [[Antika|antike]], osobito u [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]], nije ni po intenzitetu, ni po trajanju imao takav izravan utjecaj.
 
Latinski je do danas vrlo važan jer se koristi u komunikaciji s prošlosti. To su prepoznale sve gimnazije koje ga do danas uključuju u svoj plan i program rada prve dvije godine, s iznimkom klasičnih gimnazija. Iako učenici klasičnih gimnazija latinski uče sve četiri godine, njihovo se znanje ne može usporediti sa znanjem učenicima V. gimnazije u Zagrebu koji ga uče pod vodstvom profesorice Ivane Jelić. Dakako, V. gimnazija je poznata kao prirodoslovno-matematička, ali predmet koji se najviše uči je uistinu latinski. Učenici često govore kako nisi išao u V. gimnaziju ako vam prof. Jelić nije predavala. Svakako, jedan od najljepših trenutaka njihovog obrazovanje je kada u trećem razredu mogu ući u školu i vidjeti reakcije najnovijih učenika kada vide natpis na vratima učionice iz latinskog, koji čita:'Ostavite se svih nada vi koji ulazite.'
 
== Razvoj latinskog jezika ==
1

uređivanje