Budizam: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
XD LOL |
m uklonjena promjena suradnika 77.237.101.202 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGaBot |
||
Redak 1:
[[File:Buddha in piedi shakyamuni, gandhara, slate, fine II sec.JPG|thumb|Kip Bude iz 2. stoljeća]]
'''Budizam''' je jedna od pet velikih svjetskih [[religija|religija]]. Nastao je u VI. stoljeću pr. Kr. u sjevernoj [[Indija|Indiji]]. Osnovao ga je [[Buda|Sidarta Gautama]], za kojeg se većina stručnjaka slaže da je živio od 563. do [[483. pr. Kr.]] Najstariji sačuvani podaci nalaze se u tekstovima prakriti skupine jezika koja uključuje gandari i pali. Tekstovi na pali jeziku su formirali kanon današnjeg [[teravada]] budizma dok su gandara tekstovi, iako nestali iz aktivne upotrebe, kao najstariji dostupni zapisi danas iznimno bitni za razumijevanje ranih faza razvoja. Djelomično su sačuvane i druge verzije ranih škola pri čemu su važni kineski prijevodi koji ponekad sadrže jedine preostale zapise određenih tekstova, kao i neki drugi fragmenti i tekstovi. Glavne grane budizma su teravada (škola starih) i mahajana (velika kola) dok se vađrajana ponekad smatra zasebnom, a ponekad dijelom mahajane. Budizam utjecao na europsku filozofiju, osobito u XIX. stoljeću. Broj sljedbenika budizma procjenjuje se između 150 do 500 milijuna jer budizam ne isključuje i pripadnost nekoj drugoj vjeri.<ref name="HEb">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9995 budizam], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 19. studenog 2015.</ref>
==Povijest==
===Siddharta
{{glavni|Buda}}
[[File:Bodhitree.jpg|thumb|150px|Stablo ispod kojeg je, prema predaji, Siddharta Gautama doživo prosvjetljenje]]
Prema vjerskim zapisima Sidarta Gautama je bio sin bogatog vladara manjeg teritorija u podnožju [[Himalaja|Himalaje]], u današnjem [[Nepal|Nepalu]]. Njegovom je ocu prorokovano da će sin postati ili veliki vladar ili prosjak, lutalica i beskućnik.
Dok mu je sin odrastao Gautamu je počeo uznemirivati problem ljudske boli i patnje, pa je unatoč nagovorima oca napustio toplinu i udobnost doma da bi se posvetio traženju rješenja u [[Asketizam|asketskom]] odricanju, potaknut ranijim iskustvom pri rijetkom izlasku iz sigurnosti palače, kada se susreo sa starcem u posljednjem stupnju [[Senilizacija|senilnosti]], čovjekom pogođenim
▲Dok mu je sin odrastao Gautamu je počeo uznemirivati problem ljudske boli i patnje, pa je unatoč nagovorima oca napustio toplinu i udobnost doma da bi se posvetio traženju rješenja u [[Asketizam|asketskom]] odricanju, potaknut ranijim iskustvom pri rijetkom izlasku iz sigurnosti palače, kada se susreo sa starcem u posljednjem stupnju [[Senilizacija|senilnosti]], čovjekom pogođenim bolešćuXDLOL
Gautama je proveo nekoliko godina udubljen u najekstremnije asketske vježbe izgladnjujući se gotovo do smrti i [[Kontemplacija|kontemplirajući]] pod vodstvom nekolicine poznatih sramana učitelja svog vremena, ali je rješenje problema patnje pronašao tek kad se odrekao tog puta postigavši [[Nirvana|nirvanu]] ispod "Drva prosvjetljenja", pod kojim se zavjetovao sjediti u meditaciji sve dok ne ostvari svoj cilj. Tada je postao Buda (prosvijetljeni) i spoznao je podrijetlo patnje i boli kao i put koji vodi oslobođenju. Svoja je iskustva i spoznaje sažeo u formulama četiri plemenite istine i osmerostrukog puta koje spominje već u prvoj propovijedi i koje su temelji budističke doktrine.
===
[[File:Buddhist distribution (version2).png|thumb|300px|Rasprostranjenost budizma]]
Buda je ubrzo nakon prosvjetljenja počeo podučavati te prihvaćati učenike u svojevrsnu asketsku zajednicu. U početku je ona bila dosta neformalna, a s vremenom su se, kao odgovor na potrebe organizacije razvijala kompleksna redovnička pravila. Ona su i danas jedan od najstarijih tekstualnih izvora budizma i svjedoka razvoja zajednice. Redovnička je zajednica do današnjih dana u većini budističkih kultura ostala temeljem i čuvarem religije.
==
[[File:Budismo.png|thumb|Budističke grane i škole]]
Prve naznake unutarnjih podjela u zajednici se mogu pronaći stotinjak godina nakon Budine smrti, a ponekima i od najranijih vremena. Tijekom idućih nekoliko stoljeća se uslijed razlika u doktrinarnim pitanjima, redovničkim pravilima te pod utjecajem zemljopisnih udaljenosti razvijaju rane škole. U početku su to samo teorijske podjele koje s
===
[[File:Dambulla 16.jpg|thumb|150px|left|Slika Bude iz hrama u [[Šri Lanka|Šri Lanki]]]]
{{glavni|Teravada}}
Uvjetno rečeno [[teravada]] ("govor starih") je najstarija od živućih škola, tj. to je tradicija koja relativno rano izolirala i izdvojila te doktrinarno zatvorila pred daljnjim utjecajima i promjenama temeljnog kanona. Nastala je je u razdblju od II. st. pr. Kr. do I. st. Dok su druge tradicije nastavile širiti korpus kanonskih tekstova ona prihvaća jedino Tripitaku dok su svi drugi tekstovi smatrani [[Apokrifi|apokrifnima]]. U tradiciji i danas u velikoj mjeri vlada stav i stalni osjećaj osjetljivosti i ugroženosti doktrine te potrebe za njenim čistim ortodoksnim očuvanjem pred prijetnjama, a u to su se ime često kroz povijest provodile reforme u svrhu jačanja ortodoksije i vraćanja izvorima pri čemu su presudnu ulogu igrale promjene na političkoj sceni i podrške vladara raznim frakcijama. Tako i današnji oblik teravade u velikoj mjeri dolazi iz opširnih reformi koje su se provodile u kolonijalno doba, a od tada potiče i na zapadu
Ponekad se za ovu tradiciju koristio i naziv hinajana (mala kola) te se isti i danas može pronaći u literaturi. Taj je izraz nastao i korišten unutar mahajane (velika kola) kao kritička referenca na ideale nekih ranih škola uz pogrdne konotacije te ga theravada nikada sama nije koristila niti prihvaćala. Kako te škole iako srodne nisu isto što i današnja teravada i među njima postoje doktrinarne razlike, kao i zbog pogrdnih konotacija koje termin sa sobom nosi, danas se u literaturi uglavnom izbjegava.
Ova grana budizma raširena je u [[Šri Lanka|Šri Lanki]], [[Tajland|Tajlandu]], [[Mjanmar|Mjanmaru]] i [[Kambodža|Kambodži]].<ref name="HEb"/>
===Mahajana (velika kola)===
[[File:Amitabha Buddha and Bodhisattvas.jpeg|thumb|150px|Kipovi u kineskom budističkom hramu]]
{{glavni|Mahajana}}
Line 39 ⟶ 44:
Mahajana budizam proširen je po [[Kina|Kini]], [[Japan|Japanu]], [[Vijetnam|Vijetnamu]] i [[Koreja|Koreji]].<ref name="HEb"/>
===
[[File:Bhavachakra.jpg|thumb|150px|''Kotač života/cikličkog postojanja'' čest je motiv u hramovima [[Tibetanski budizam|tibetanskom budizmu]]]]
Ovu se tradiciju može svrstati i unutar mahajane na čijim je temeljnim učenjima izgrađena. Nastaje nakon VII. soljeća, u vrijeme snažnog utjecaja [[tantra|tantre]] koja je obilježila kako budizam tako i [[hinduizam]] srednjega vijeka, osobito u sjeverozapadnim dijelovima Indije. Kao takva bogata je ezoteričnim elementima, kompleksnim obredima, [[Magija|magijskim]] praksama i tome slično. Danas je predstavljaju [[Tibetanski budizam]] i pojedine japanske tradicije, prvenstveno [[šingon]]. Pri tome se zbog ranijeg prelaska japanska vađrajana zasniva samo na starijim tekstovima dok tibetanska tradicija prenosi cjeloviti tantrički korpus, a konstantno do danas razvija i nove inačice kroz doktrinu sakrivenih učenja (u fizičkom ili duhovnom svijetu) koje odabrani mogu u bilo kojem trenutku ponovno otkriti i time započeti novu (ili sa gledišta vjere rekonstruirati staru) duhovnu praksu i tradiciju. Osim u Tibetu i Japanu raširena je i u [[Mongolija|Mongoliji]], [[Butan|Butanu]], [[Nepal|Nepalu]] te manjinski u [[Kina|Kini]] i [[Rusija|Rusiji]].<ref name="HEb"/>
===
Uz reforme unutar tradicionalnih pravaca u svjedočimo razvoju novih oblika budizma djelomično ili potpuno odvojenih od tradicionalnih skupina. Uz razne religijski orijentirane nove pokrete usmjerene prema laicima, sinkretičkog karaktera ili na drugi način specifične, pri čemu se na istoku posebno ističu oni u carskom i suvremenom Japanu, javljaju se i oni humanističkoga i socijalno usmjerenog karaktera kao i sekularni budizam prisutan na zapadu.
Line 49 ⟶ 54:
==Učenje (darma)==
===Temeljne ideje i pojmovi===
'''Četiri plemenite istine (čatvari arja satjani)'''
Line 97 ⟶ 102:
==Spisi==
[[File:Kyauksa.JPG|thumb|Tripitaka uklesana u kamen u jednome od budističkih hramova u [[Mjanmar|Mjanmaru]]]]
===
Tripitaka (pali: "tri košare") jedini su kanonski tekstovi teravade i dio kanonskih tekstova mahajane. Izraz "tri košare" označava tri vrste tekstova: Budina učenja, redovnička pravila te filozofska razmatranja.
Line 104 ⟶ 109:
Teravada koristi pri tome pali kanon, dok mahajana koristi kinesku redakciju.
===
Kanonski spisi mahajane. Pisani na [[Sanskrt|sanskrtu]], nastaju nakon tripitake kroz dugo vremensko razdoblje i uz veću raznolikost učenja.
| |||