Šarengradska ada: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Članak "Šarengradska ada" je zaštićen: neproduktivni uređivački rat ([Uređivanje=Onemogućeno novim i neprijavljenim suradnicima] (istječe 17:43, 3. travnja 2015. (UTC)) [Premještanje=Onemogućeno novim i neprijavljenim suradnicima] (istje...
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
'''Šarengradska ada''' je [[Hrvatska|hrvatski]] riječni [[otok]] na [[Dunav]]u, na dijelu gdje ova rijeka čini granicu sa [[Vojvodina|Vojvodinom]], odnosno sa [[Srbija|Srbijom]].
 
Površine je 999 hektara. Kao što ime govori, nalazi se nedaleko [[Šarengrad]]a. Nastao je umjetno [[1892.]] godine. Tad je prokopan novi tok [[Dunav]]a radi stvaranja preduvjeta za nesmetan riječni promet.<ref name="snima se film">[https://www.vecernji.hr/kultura/snima-se-film-o-srpskoj-okupaciji-sarengradske-ade-na-dunavu-1076345 Večernji list] PR članak: ''Snima se film o srpskoj okupaciji šarengradske Ade na Dunavu'' Objavljeno: 14. travnja 2016. (pristupljeno 22. listopada 2017.)</ref>
Kao što ime govori, nalazi se nedaleko [[Šarengrad]]a.
 
U ovom dijelu Europe nakon najveći je ornitološki rezervat Kopačkog rita. Najveće je prirodno mrjestilište divljeg šarana na Dunavu, stanište velikog broja divljih životinja, bogato lovište, dom rijetkih gnijezda gotovo izumrlih orlova ribara te stanište kvalitetnog i rijetkog drveća i bilja. Gospodarski je važno i u svinjogojstvu i govedarstvu. Na ovom otoku stanovnici Šarengrada na prirodan su način uzgajali tisuće svinja i krava kao i na stotine konja. Bilo je registrirano i više desetaka riječnih ribara alasa.<ref name="snima se film"/>
 
Tijekom [[SFRJ|Jugoslavije]] ovaj otok se nalazio u sastavu SR Hrvatske. Tijekom Domovinskog rata JNA je osvojila ovaj otok te ga do kraja rata drži pod okupacijom.
 
Line 12 ⟶ 15:
 
Godine 2004. Srbija povlači vojsku sa Šarengradske ade. No, i dalje je nazočna policija [[Srbija|Srbije]] na tom teritoriju. Hrvatski državljani ne mogu pristupiti svojim posjedima na Šarengradskoj adi.
Srbija još uvijek odbija vratiti SarengradskuŠarengradsku adu Hrvatskoj odbijajući ispoštovati odluke Badinterove komisije zahtjevajući promjenu granice kako bi mogla anektirati ovaj otok. [[Srbija]] inzistira da razgraničenje treba ići sredinom rijeke Dunav. Granica sredinom Dunava je mirovnim sporazumom iz 1998. određena kao privremena.
 
Iako je po [[Badinterova komisija|Badinterovoj komisiji]] dijelom teritorija RH, PU vukovarsko-srijemska je od 2002. godine evidentirala da je patrolni brod srbijanske vojske 151 put povrijedio državnu granicu.<ref>S. Butigan: [http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=230080 Vukovarci nakon 16 godina ponovo na svojoj adi], Jutarnji list, 31. srpnja 2006., pristupljeno 25. svibnja 2014.</ref>
 
Otok je još pod srpskom okupacijom. Na problem upozorava hrvatski saborski zastupnik [[Pero Ćorić]]. Dokumentarni film [[Srpska okupacija šarengradske Ade]] bavi se tom temom.<ref name="snima se film">
 
== Izvori ==