Joseph Henry: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Joseph Henry |
|||
Redak 1:
{{Infookvir znanstvenik
[[Datoteka:Joseph Henry-Smillie Photo-1874.jpg|220px|thumb|Joseph Henry]]▼
| ime = Joseph Henry
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[17. prosinca]] [[1797]].
| mjesto_rođenja = [[Albany]], [[New York (savezna država)|New York]], [[SAD]]
| datum_smrti = [[13. svibnja]] [[1878]].
| mjesto_smrti = [[Washington]], [[SAD]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[SAD|Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = [[Sveučilište Princeton|Sveučilište u Princetonu]] <br/>Smithsonian institut
| alma_mater = Sveučilište u Albanyju
| doktorski_mentor =
| poznat_po = [[Elektromagnetska indukcija]] <br/> [[Električno zvonce]] <br/> [[Relej]] ili sklopni aparat
| nagrade =
| fusnote =
}}
'''Joseph Henry''' ([[Albany]], [[New York (savezna država)|New York]], [[17. prosinca]] [[1797]]. – [[Washington]], [[13. svibnja]] [[1878]].), američki [[fizičar]]. [[Profesor]] u Albanyju i Princetonu. U mladosti se školovao uz rad; poslije se zainteresirao za pokuse [[Hans Christian Ørsted|H. C. Ørsteda]]. Otkrio je [[samoindukcija|samoindukciju]], pa je jedinica [[induktivnost]]i ([[henri]]) nazvana po njemu. [[Električni izolator|Izoliranjem]] [[žica|žice]] u [[električna zavojnica|električnoj zavojnici]] dobio je prve jake [[elektromagnet]]e, izradio je prvi [[električni motor]], 1833. objavio zakone [[transformator]]a te 1835. izumio električni [[relej]] (sklopni aparat), to jest telegraf ili [[brzojav]]. Ništa od toga nije [[patent]]irao jer je smatrao da izumi moraju služiti općoj dobrobiti. Godine 1846. imenovan je prvim tajnikom novoosnovanoga Smithsonian instituta te podupirao razvoj novih znanosti, primjerice [[meteorologija|meteorologije]], u kojoj je telegraf našao prvu znanstvenu primjenu (skupljanje vremenskih izvješća, koje se razvilo u prvu nacionalnu vremensku službu). Godine 1848. osjetljivim je mjerenjem [[toplina|topline]] utvrdio da su [[Sunčeve pjege|pjege na Suncu]] hladnije od svoje okoline. <ref> '''Henry, Joseph''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=25032] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>
== Samoindukcija ==
{{Glavni|Elektromagnetska indukcija}}
Indukcija koja nastaje u [[električna zavojnica|zavojnici]] zbog promjene njezinog vlastitog [[magnetsko polje|magnetskog polja]] pri promjeni [[jakost struje|jakosti struje]] kroz zavojnicu zove se '''samoindukcija'''.
== Vanjske poveznice ==▼
Kada zavojnicom teče [[električna struja]], unutar zavojnice stvara se magnetsko polje koje je proporcionalno jakosti struje ''I''. Znači, ako se mijenja jakost struje kroz zavojnicu, mijenja se i magnetsko polje unutar zavojnice, pa se time mijenja i [[magnetski tok]] kroz zavojnicu. Ta promjena magnetskog toka uzrokuje pojavu induciranog napona u zavojnici, čiji je smjer takav da djeluje suprotno promjeni struje koje ga je uzrokovala ([[Lenzovo pravilo]]). Budući da tu indukciju uzrokuje vlastito magnetsko polje same zavojnice, ona se naziva samoindukcija.
Izraz za samoindukciju izgleda ovako:
:<math>U=-L \cdot \frac{\Delta I}{\Delta t}</math>
U izrazu za samoindukciju javlja nam se slovo ''L'', ono predstavlja koeficijent proporcionalnosti koji karakterizira zavojnicu. Taj koeficijent se naziva [[induktivitet]].
Induktivitet ovisi o presjeku ''S'' i duljini ''l'' zavojnice, o broju zavoja ''N'' i o [[Magnetska permeabilnost|permeabilnosti]] materijala koji se nalazi unutar zavojnice.
Jedinica induktiviteta se dobiva iz izraza za samoindukciju:
:<math>[L]=[U] \cdot \frac{[\Delta t]}{[\Delta I]}=\mathrm V \cdot \frac\mathrm s\mathrm A=\mathrm H</math>
Ta se jedinica zove [[henri]] (H).
==Izvori==
{{izvori}}
▲== Vanjske poveznice ==
{{commons}}▼
* [http://www.si.edu/archives/ihd/jhp/index.htm The Joseph Henry Papers Project]
<!--
Line 16 ⟶ 55:
* '''Other''': [[Gasport, New York]], [[American Philosophical Society]]
-->
▲{{commons}}
{{GLAVNIRASPORED:Henry, Jospeh}}
|