Inačica od 31. listopada 2017. u 09:32 uredi Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Svjetlost ← Starija izmjena		Inačica od 31. listopada 2017. u 09:55 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Svjetlost Novija izmjena →
Redak 79: == Svjetlost - elektromagnetsko zračenje == {{glavni\|Elektromagnetski spektar}} '''Elektromagnetski spektar '''prikaz je jakosti elektromagnetskoga zračenja kao funkcije njegove [[frekvencija\|frekvencije]], odnosno [[valna duljina\|valne duljine]]. Obuhvaća sve vrste elektromagnetskih valova, od niskofrekventnih [[Radio valovi\|radiovalova]] (valne duljine od nekoliko [[kilometar]]a) preko [[Mikrovalovi\|mikrovalova]] (30 cm do 1 mm) i područja optičkih spektara ([[Infracrveno zračenje\|infracrvenoga zračenja]], vidljive [[svjetlost]]i, [[Ultraljubičasto zračenje\|ultraljubičastoga zračenja]]; od 1 mm do 1 nm) do visokofrekvencijskoga [[Rendgenske zrake\|rendgenskog zračenja]] (valne duljine do približno 1 pm) i [[Gama-čestica\|gama-zračenja]]. Promjene u energijskim razinama [[elektron]]a odražavaju se uglavnom na ultraljubičastim i vidljivim spektrima, a od vibracijske i rotacijske energije [[molekula]] potječu infracrveni spektri. ~~Elektromagnetsko zračenje možemo predočiti kao roj čestica koje se nazivaju [[foton]]i. Svaki foton nosi određenu količinu [[energija\|energije]].~~ ~~Cjelokupni raspon zračenja koje nastaje u [[svemir]]u nazivamo [[elektromagnetski spektar]].~~ [[~~Slika~~datoteka:Speed of light from Earth to Moon.gif\|~~minijatura~~mini\|~~desno~~center\|680px\|Crtežem je prikazano vrijeme širenja svjetlosti od [[Zemlja\|Zemlje]] (lijevo) do [[Mjesec]]a (desno) koje traje 1,255 [[sekunda\|sekundi]].]]▼ ~~Vrste elektromagnetskog zračenja:~~ * [[gama zračenje]] (γ-zrake) * [[rendgensko zračenje]] (X-zrake) * [[ultraljubičasto zračenje]] * vidljivo zračenje (svjetlost) * [[infracrveno zračenje]] * [[mikrovalno zračenje]] * [[radioval]]ovi [[datoteka:Fényvisszaverődés.jpg\|mini\|desno\|300px\|[[Refleksija]]: zraka svjetlosti koja pada na neku [[ravnina\|ravninu]] reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini.]] ~~Elektromagnetska zračenja uzajamno se razlikuju jedino [[frekvencija\|frekvencijom]].~~ Svjetlost nastaje kada se [[električni naboj]]i kreću u [[Elektromagnetsko polje\|elektromagnetskom polju]]. [[Atom]] odašilje svjetlost kada je neki od njegovih [[elektron]]a potaknut dodatnom energijom izvana. ~~Zračenje pobuđenih elektrona predočavamo [[val]]om.~~ ~~Svjetlost manje energije ima manju učestalost ili frekvenciju, ali veću [[valna duljina\|valnu duljinu]], a ona s više energije ima veću frekvenciju ali manju valnu duljinu.~~ ~~:valna duljina = [[brzina svjetlosti]] / frekvencija~~ ~~[[Brzina svjetlosti]], kao i svih ostalih elektromagnetskih valova, u [[vakuum]]u iznosi 299 792 458 m/s.~~ [[datoteka:Fénytörés.jpg\|mini\|desno\|300px\|[[Refrakcija]] ili [[lom svjetlosti]].]] ▲[[Slika:Speed of light from Earth to Moon.gif\|minijatura\|desno\|680px\|Crtežem je prikazano vrijeme širenja svjetlosti od [[Zemlja\|Zemlje]] (lijevo) do [[Mjesec]]a (desno) koje traje 1,255 sekundi.]] [[datoteka:Wavelength=slitwidthspectrum.gif\|mini\|desno\|300px\|Prikaz [[ogib]]a kada je otvor na zapreci jednak [[valna duljina\|valnoj duljini]] [[val]]a.]] [[datoteka:Interferenz.jpg\|mini\|desno\|300px\|[[Interferencija valova\|Interferencija]] dvaju kružnih [[val]]ova.]] [[datoteka:Prism rainbow schema.png\|mini\|desno\|300px\|[[Disperzija (optika)\|Disperzija]] kod [[optička prizma\|optičke prizme]] uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na [[Spektar (boja)\|dugine boje]].]] == Pojave vezane uz svjetlost == Osnovne su pojave vezane uz širenje svjetlosti: [[refleksija]] ([[odbijanje valova]]), [[refrakcija]] ([[lom svjetlosti]]), [[ogib]] ([[difrakcija]]), [[Interferencija valova\|interferencija]] i [[polarizacija svjetlosti]]. Refleksija i refrakcija svjetlosti nastaju kada zrake svjetlosti stignu na granicu dvaju optičkih sredstava različite optičke gustoće. Tada se dio svjetlosti reflektira, a dio lomi po zakonima refleksije i loma. Ogib je odstupanje od ravnocrtnoga širenja svjetlosti kada ona naiđe na zapreku, dok se interferencijom, koja nastaje kombinacijom svjetlosnih valova iz dvaju izvora, stvaraju tamnije i svjetlije plohe. Polarizacija svjetlosti je uređenje titranja električnoga i magnetskoga polja koje nastaje međudjelovanjem svjetlosti i tvari: refleksijom, [[dvolom]]om ili [[Disperzija (optika)\|disperzijom]]. == Boje ==

Svjetlost: razlika između inačica