Inačica od 20. rujna 2017. u 19:08 uredi Nesmir Kudilovic (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 9.279 edits m uklonjena promjena suradnika 213.149.61.248 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 37.244.128.153 ← Starija izmjena		Inačica od 1. studenoga 2017. u 14:58 uredi ukloni ovu izmjenu 213.147.102.202 (razgovor) Popravljena gramatička greška. Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 1: {{Preusmjerava\|Literatura\|časopis\|[[Literatura (časopis)]]}} [[Datoteka:Znanosti o književnosti i discipline koje su im pretpostavka.svg\|desno\|500px]] '''Književnost''' je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog [[jezik]]a, [[narod]]a, kulturnog kruga ili [[civilizacija\|civilizacije]]. Književnost može značiti i kao umjetnost lijepih riječi. Književnost je i zbir tekstova [[pedagogija\|pedagoškog]], [[filozofija\|filozofskog]], [[religija\|religijskog]], općenito humanističkog značaja, za razliku od djela uže [[znanost\|znanstvene]], prirodnjačke, tehničke ili praktične naravi. ~~Književnošču~~Književnošću se nazivaju i djela takozvane "lijepe književnosti", najraznovrsniji sastavci ostvareni kao [[umjetnost]] riječi i pisane riječi, u kojima [[pisac]] izražava osobni [[svjetonazor]] i vlastite zamisli subjektivne naravi, koje se ne mogu iznijeti kao objektivna znanstvena činjenica. Sadržaj književnosti su imaginativno uobličena piščeva [[mašta]] i njegove predodžbe, koje teže prema umjetničkom doživljavanju. Književnost kao oblik umjetničkog stvaralaštva je tema raznovrsnih književnoteorijskih promišljanja, koja nisu uvijek usuglašena. Ipak, utvrđena su tri sastojka koja su bitna za pojavu lijepe književnosti: osobno iskustvo pisca i njegova namjera koja prethodi književno djelu, samo književno djelo, te primanje književnog djela u [[svijest]]i čitatelja.

Književnost: razlika između inačica