Europa: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 213.149.61.143 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ivor M
Redak 48:
Mlada Europa je oblikovana u geološkoj eri koja obuhvaća današnje doba. Naziva se [[kenozoik]] te se, s obzirom na starost, dijeli na [[tercijar]] i [[kvartar]]. U tercijaru je došlo do izdizanja mladih ulančanih planina. Njihove karakteristike su strme padine te oštri i visoki vrhovi. Kako se najčešće pojavljuju u nizu, kažemo da su ulančane. Mlade ulančane planine smještene su na [[Južna Europa|jugu Europe]]. To su [[Alpe]] (najveći planinski lanac Europe) na koje se nadovezuju [[Apenini]], [[Dinaridi]] i [[Šarsko-pindsko gorje]]. Istočnije se prostiru [[Karpati]] i [[Balkan (planina)|Stara Planina]]. Na [[Pirinejski poluotok|Pirinejskom poluotoku]] su [[Pirineji]] i [[Betijski Kordiljeri]]. S obzirom na geološku prošlost zemlje, te su planine izrazito mlade tako da se njihov okolni prostor još nije smirio. Zato su na tom području česti potresi i vulkanske erupcije (npr. [[Etna]] na [[Siciliji]], [[Stromboli]] i [[Otok Surtsey]], navodno najmlađi vulkan na svijetu).[[Datoteka:Pannonian sea03-en.png|mini|161x161px|Panonsko more čiji je danas ostatak Panonska nizina.]]Za razliku od starog gromadnog gorja, mlade ulančane planine siromašne su rudama, visoke su i strme, a u prošlosti bile su i smetnja za prometno povezivanje [[sjeverna Europa|sjevera]] i [[Južna Europa|juga Europe]]. Međutim, one imaju i niz gospodarskih pozitivnih odlika: mogućnost ispaše stoke, sječa suma te upotreba planinskih rijeka za dobivanje električne energije. Rijeke obiluju vodom i strmog su pada. Tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] počelo se vrednovati turističke mogućnosti planinskog prostora, a prometne poteškoće riješene su probijanjem tunela i gradnjom suvremenih prometnica preko planinskih prijevoja.
 
Današnji izgled Europa je dobila nakon zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]]. Na pojedninim prostorima unutarnje sile pomlađuju postojeće reljefne oblike (npr. ponovno izdizanje starog gorja Rodopi), a promjenom klimatskih uvjeta jačaju procesi razaranja. Oblikuju se nizine čije naslage tj. nataloženi materijal, nastaju radom različitih vanjskih čimbenika ([[voda|vode]], [[vjetar|vjetra]], ledenjaka). Pritom starost podloge ne treba biti jednaka starosti naslaga. Primjer je [[Istočnoeuropska nizina]] čija je podloga [[Ruska ploča]] [[arhaik|arhaičke]] starosti, a naslage nastale radom ledenjaka i vjetra su tercijarne i [[kvartar]]ne. Veće europske nizine su SjervernonjemačkaSjevernonjemačka, Pribaltička, Padska, Panonska, Vlaška i Tračka.
 
==Povijest==