Demokratska stranka (SAD): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
up
up2
Redak 41:
'''Demokratska stranka''' (''Democratic Party'') jedna je od dvije vodeće stranke [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]], zajedno s [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanskom strankom]]. Demokratska stranka vuče podrijetlo iz [[Demokratsko-republikanska stranka|Demokratsko-republikanske stranke]] koju su [[1792]]. osnovali [[Thomas Jefferson]] i [[James Madison]], no današnja stranka je službeno utemeljena [[1828]]. godine od strane pristaša [[Andrew Jackson|Andrewa Jacksona]], što ju čini najstarijom političkom strankom na svijetu.
 
Kad je nastala, u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], to je bila [[konzervatizam|konzervativna]] stranka koja je propagirala [[ekonomski liberalizam]] te se bavila [[poljoprivreda|poljoprivrednim]] interesima [[ropstvo|robovlasničkog]] [[Jug SAD-a|Juga]]. Ostala je dominantna sve do [[Američki građanski rat|američkog građanskog rata]], kad su se mnogi ''Demokrati'' našli na strani poražene [[Konfederacija Američkih Država|Konfederacije Američkih Država]]. Tada je prevlast na razini federacije preuzela, tadau to vrijeme liberalna, [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]], dok su se ''demokrati'' bazirali na etničkim manjinama i siromašnim farmerima.
 
Na predsjedničkim izborima [[1912]]., [[Theodore Roosevelt]] se natjecao kao kandidat liberalne [[Progresivna stranka|Progresivne stranke]] (kasnije je postao član Republikanske), što je naposlijetku dovelo do zamjene političkih platformi između ''Demokrata'' i ''Republikanaca''. [[1913]], [[Woodrow Wilson]] je izabran kao prvi fiskalno progresivni predsjednik iz redova ''Demokrata''. Od [[Franklin Delano Roosevelt|Franklina Roosevelta]], Demokratska stranka je započela promovirati [[socijalni liberalizam]] i [[Socijalna pravda|socijalnu pravdu]].
 
Danas su ''Demokrati'' u [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]]u u većini [[Progresivizam|progresivci]] i [[Politički centar|centristi]] te u manjoj mjeri [[Konzervativizam|konzervativnikonzervativci]]. Stranačka filozofija suvremenog liberalizma zagovara društvenu i ekonomsku jednakost u kombinaciji sa [[Socijalna država|socijalnom državom]]. Stranka se zalaže za intervenciju države u gospodarstvo te povećanje regulacije tržišta. Programi, kao što su, podrška [[sindikat]]ima, pristupačne školarine, [[univerzalna zdravstvenoazdravstvena zaštita]] i jednake mogućnosti za sve, [[zaštita potrošača]] i [[zaštita okoliša]], čine jezgru gospodarske politike stranke. Demokratska stranka se udružila s manjim liberalnim regionalnim strankama diljem SAD-a, kao što su Farmersko-Laburističkalaburistička stranka u [[Minnesota|Minnesoti]] i NestranačlaNestranačka liga u [[Sjeverna Dakota|Sjevernoj Dakoti]].
 
Dugo u 20. stoljeće, stranka je unutar sebe imala i konzervativna pro-poslovna i južnjačka konzervativno-populistička anti-poslovna krila. Koalicija New Deal (1932-1964) dobila je snažnu potporu birača europskog podrijetla od kojih su mnogi bili katolici iz gradovima. Nakon Franklina Roosevelta, stranačko pro-poslovno krilo je održalo jedino među članstvom u državama Juga. Nakon rasnih previranja 1960-ih, većina južnjačkih bijelaca i mnogi katolici sa Sjevera su se okrenuli Republikanskoj stranci na predsjedničkim izborima. Nakon 1970-ih, nekoć značajan element radničkih sindikata postao je manji te je pružao manju podršku stranci. Tokom 1990-ih, bijeli [[Evangelička Crkva|evangelici]] i južnjaci postali su skloni konzervativnoj republikanskoj stranci na državnoj i lokalnoj razini. Rasne i etničke manjine, kao što su američki Židovi, [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]] i [[Afroamerikanci]], imaju tendenciju podržavati Demokratsku stranku mnogo više nego Republikansku, dajući Demokratskoj stranci značajnu prednost po broju članova (80:68)
 
Petnaest ''demokrata'' bavljalo je dužnost [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika SAD-a]]: prvi je bio sedmi predsjednik [[Andrew Jackson]] ([[1829]] - [[1837]]); [[Grover Cleveland]] služio je dva mandata ([[1885]] - [[1889]] i [[1893]] - [[1897]]) te se stoga broji kao 22. i 24. predsjednik. Najnoviji je bio 44. predsjednik [[Barack Obama]] (2009 - 2017). Franklin Delano Roosevelt jedini je američki predsjednik koji je na dužnost biran četiri puta ([[1933]] - [[1945]]).
 
[[Kategorija:Političke stranke]]