Leća (optika): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika Lovro stefanac (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Dexbot |
Nadopunio Leća (optika) |
||
Redak 1:
[[datoteka:BiconvexLens.jpg|mini|desno|300px|Bikonveksna optička leća.]]
[[datoteka:Lens and wavefronts.gif|mini|desno|300px|Ako sabirnu leću okrenemo prema [[Sunce|Suncu]], paralelne Sunčeve zrake sastat će se nakon loma u leći u [[žarište|žarištu]], pa se tu može na primjer zapaliti [[šibica]].]]
'''Optička leća''' (ili samo '''leća''') je [[objekt|predmet]] od prozirnoga [[materijal]]a ([[staklo|stakla]], [[kremen]]a, [[plastika|plastike]]), omeđen dvjema [[ploha|površinama ili plohama]] pravilne zakrivljenosti, najčešće [[sfera|sferičnima]] ([[kugla|kuglinim]] plohama). Prolaskom i prelamanjem [[svjetlost]]i kroz leću nastaje [[slika]] promatranoga predmeta, koja može biti stvarna (realna) ili prividna (virtualna). Stvarna slika nastaje na sjecištu prelomljenih zraka svjetlosti i vidi se na [[zaslon]]u, a prividna slika nastaje na sjecištu u produžetku prelomljenih i raspršenih zraka svjetlosti, u suprotnom smjeru od smjera širenja i vidi se gledanjem kroz optički sustav.
Optičke leće su važan dio [[Naočale|naočala]], [[dalekozor]]a, [[povećalo|povećala]], [[mikroskop]]a, [[kamera]], [[projektor]]a i ostalih optičkih uređaja i instrumenata.
Jednostavne optičke leće dijele se na:
* sabirne ili konvergentne (bikonveksne, plankonveksne i konkavno-konveksne), tijela ispupčena središta koja upadni paralelni snop svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, [[žarište]], s druge strane leće;
* rastresne ili divergentne (bikonkavne, plankonkavne i konveksno-konkavne), tijela udubljena središta koja rasipaju upadni paralelni snop svjetlosnih zraka kao da je potekao iz neke točke (žarišta) ispred leće. <ref> '''leća''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35780] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>
[[datoteka:Leće 1.png|Vrste leća|mini|center|700px|Vrste optičkih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna d) konvekskonkavna e) plankonkavna f) bikonkavna.]]
== Vrste optičkih leća ==
Optička leća je providno [[staklo]] omeđeno s dvjema [[kugla|kuglinim]] plohama. Takva ploha koja odjeljuje dva sredstva različitog [[indeks loma|indeksa loma]], na primjer [[zrak]]a i stakla, zove se [[dioptrijska ploha]] ili [[dioptar]]. [[Pravac]] koji spaja središta zakrivljenosti obiju ploha zove se optička os leće. Dakle, [[optička os]] leće je pravac koji se podudara s osi simetrije leće i prolazi kroz središte zakrivljenosti. Leća koja je u sredini deblja nego s ruba zove se '''ispupčena''' ili '''konveksna leća''', a leća koja je u sredini tanja nego s ruba, zove se '''udubljena''' ili '''konkavna leća'''.
Ispupčena ili konveksna leća može biti bikonveksna kada su joj obje plohe ispupčene, plankonveksna kada joj je jedna strana ravna, a druga ispupčena i konkavkonveksna ako joj je jedna strana udubljena, a druga ispupčena. Udubljena ili konkavna leća može biti bikonkavna ako su joj obje plohe udubljene, plankonkavna ako joj je jedna ploha ravna, a druga udubljena, konvekskonkavna kada joj je jedna strana ispupčena, a druga udubljena.
Zraka svjetlosti koja prolazi kroz leću lomi se dvaput, to jest na prvoj i drugoj sfernoj plohi. Zraka koja ide uzduž optičke osi leće prolazi kroz leću nelomljena, jer je srednji dio leće planparalelna ploča. [[Sunčeva svjetlost|Pramen zraka Sunca]] ili bilo kojeg udaljenog [[Umjetni izvori svjetla|izvora svjetlosti]] skupit će se nakon loma kroz konveksnu leću u jednoj točki iza leće koja se zove [[žarište]] ili [[fokus]]. Zbog toga se konveksna leća zove i '''leća sabirača'''. U to se možemo uvjeriti ako sabirnu leću okrenemo prema Suncu. Paralelne Sunčeve zrake sastat će se nakon loma u leći u žarištu, pa se tu može na primjer zapaliti [[šibica]]. Izlaze li zrake iz žarišta leće one će se lomiti tako da izlaze paralelno s optičkom osi.
Kod loma kroz konkavnu leću paralelne zrake se rašire na sve strane kao da dolaze iz jedne točke, žarišta. Zato se konkavna leća zove i '''leća rastresača'''. Obrnuto, zrake koje su uperene prema stražnjem žarištu konkavne leće izlaze nakon loma paralelne s optičkom osi.
Način kako leća lomi zrake svjetlosti možemo protumačiti tako da uzmemo kao da je leća sastavljena od malih prizama. [[Prizma (optika)|Prizma]] lomi zrake svjetlosti prema debljem kraju. '''Optičko središte leće''' je točka koja se nalazi na osi leće, i to kod simetrične bikonveksne i bikonkavne leće u središnjoj ravnini, a kod plankonveksne i plankonkavne leće u tjemenu zakrivljene plohe. Zraka svjetlosti koja prolazi koso kroz optičko središte neće se otkloniti jer je taj dio leće planparalelna ploča. Ta se zraka zove '''glavna zraka'''.
Simetrična bikonveksna i bikonkavna leća ima dva žarišta koja leže simetrično s obzirom na optičko središte. Udaljenost ''f'' žarišta (fokusa) od optičkog središta zove se [[žarišna duljina|žarišna daljina]]. Žarišna daljina ovisi o ondeksu loma materijala, od koje je leća, i od [[polumjer]]a zakrivljenosti. Što je veći [[indeks loma]], a manji polumjer zakrivljenosti, to je manja žarišna daljina.
Važno je svojstvo konveksne leće da se pramen zraka koji izlazi iz neke točke sastaje nakon loma ponovo u jednoj točki. Pomakne li se svijetla točka po luku u drugu točku i njezina slika će se pomaknuti u drugu točku. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Lenses}}
[[Kategorija:Optika]]
| |||