Razlika između inačica stranice »Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija«

m
m (→‎Državne financije: točniji naslov)
== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Vol 1899..jpg|200px|minijatura|desno|Stočarstvo je bila značajna grana privrede Kraljevine]]
Hrvatska i Slavonija bila je pretežno ruralna zemlja. 1880. 87% stanovništva bavilo se poljoprivredom,<ref name="karaula">[http://hrcak.srce.hr/file/79730 Željko Karaula: “Bolesti i ljudi vječni suparnici”, zdravstvo na području Podžupanija bjelovarske i križevačke 1874.-1884., Cris: časopis Povijesnog društva Križevci, Vol.XI No.1 Veljača 2010.]</ref> 1890. još uvijek 84,6% (iza Dalmacije najveći postotak u Monarhiji),<ref>Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture, Opseg 1, ur. Richard C. Frucht, str. 462.</ref> dok je ta brojka 1900. pala na 78,6%, a 1914. na 75,4%. Posebice je bilo važno [[stočarstvo]], koje je vlada i Hrvatsko gospodarsko društvo poticalo i subvencioniralo. Radilo se na poboljšanju pasmina, obrazovanju stočara i unaprjeđenju proizvodnje. [[1910.]] izvezeno je 80 milijuna [[austro-ugarska kruna|kruna]] stoke i proizvoda stočarstva, što je bilo dvostruko više od hrvatskog proračuna.<ref>[[#refstipetić|Stipetić, 186.]]</ref> Do početka 20. st. veći industrijski pogoni uglavnom su ograničeni na drvnu industriju.<ref name="indus">[http://www.crohis.com/hrvatska19st/industrija1920.htm Industrija Banske Hrvatske krajem 19. i početkom 20. st.]</ref> Usprkos krizi, ona ostaje vrlo važna i to posebno u [[Slavonija|Slavoniji]], gdje se nalazi glavnina njezinih pogona. Na prijelazu stoljeća ubrzano se povećava broj industrijskih radnika i industrijskih poduzeća, premda je Hrvatska i dalje izrazito poljoprivredna zemlja. Od početka 20. st. posebno je karakteristično koncentriranje industrije u gradovima, posebno u [[Zagreb]]u i [[Osijek]]u u kojima je koncentrirana jedna trećina zaposlenih u industriji.<ref name="indus"/> Polovica sve industrije [[1914.]] nalazi se u gradovima, a naglo raste i broj i snaga strojeva u industriji.<ref name="indus"/> Sve su brojniji veliki industrijski pogoni u proizvodnji [[cement]]a, prehrambenih proizvoda, brodogradnji i preradi [[duhan]]a.<ref name="indus"/> Većina industrijskih pothvata organizirana su kao [[Dioničko društvo|dionička društva]] koja većinom imaju sjedišta u samoj Hrvatskoj.<ref name="indus"/> Zbog potreba industrije grade se i prve elektrane - 1884. istosmjerna [[Mala hidroelektrana Pamučna industrija Duga Resa|HE u Dugoj Resi]], 1908. [[Mala hidroelektrana Ozalj|HE u Ozlju]], a 1907. i Zagreb dobiva električnu energiju iz [[termoelektrane]].
 
Novčarstvo je iznimno brzo napredovalo. 1865. u Hrvatskoj i Slavoniji nije bilo banaka, a postojale su tek dvije štedionice.<ref name="bogdan"/> 1868. hrvatski poduzetnici u Zagrebu uspjeli su okupljeni oko trgovačko-obrtničke komore pripremiti početak rada "Hrvatske eskomptne banke".<ref name="bogdan"/> Nakon početka krize 1873. nastupila je potpuna stagnacija u razvitku bankovnih i štedioničkih ustanova, koja je trajala sve do 90-ih godina kada ponovno počinje ubrzanije okupljanje kapitala u novčarskim zavodima, što pokazuje naraslu snagu domaćih poduzetnika.<ref name="bogdan"/> 1913. djelovala je 61 banka i 146 štedionica.<ref name="bogdan">[http://web.efzg.hr/dok//MGR/Bogdan//Razvoj_hrvatskog_gospodarstva_do_1914.pdf Bogdan, Razvoj hrvatskog gospodarstva do Prvog svjetskog rata]</ref> Najjača domaća banka bila je [[Prva hrvatska štedionica]], a značajnu ulogu imao je austrijski, talijanski, mađarski i češki kapital.