Razlika između inačica stranice »Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija«

m
 
== Stanovništvo ==
Od urbanih naselja 1880. bilo je samo osam naselja koja su imala više od 5.000 stanovnika.<ref name="karaula"/> Preobražaj seoskih sredina u urbanizirane zajednice tekao je vrlo sporo. Gradsko stanovništvo 1890. godine činilo je samo 7% ukupnog stanovništva Hrvatske i Slavonije.,<ref name="karaula"/> a 1910. 8,5%.<ref>Frucht, str. 462.</ref> 1910. najveći gradovi s okružjem bili su Zagreb ssa 79.038, Osijek s 40.106, Karlovac s 34.713 te Zemun s 18.000 stanovnika. Stanovništvo je bilo izrazito mlado: 1910. stanovnika u dobi od 0 do 15 godina bilo je 38.4%, u dobi od 15 do 40 36.7%, od 40 do 60 18.9%, dok je starijih od 60 godina bilo samo 6.0%.<ref name="pallas"/> Uz visoke stope nataliteta, visoka je bila i stopa smrtnosti, pogotovo djece, dok je iseljavanje u Sjevernu i Južnu Ameriku dodatno otežavalo rast broja stanovnika. Samo je u [[SAD]] između 1901. i 1913. iz Hrvatske iselilo 329.251 stanovnika, što je, doduše, ublažilo posvemašnje siromaštvo i agrarnu prenapučenost koja je u to vrijeme vladala u hrvatskim selima, ali je Hrvatsku osiromašilo za najvitalniji dio njezinog stanovništva.<ref name="puljiz">[http://hrcak.srce.hr/file/11433 Vlado Puljiz: Socijalna politika i socijalne djelatnosti u Hrvatskoj u razdoblju 1900.-1960. godine]</ref>
 
Stanovništvo je bilo izrazito mlado: 1910. stanovnika u dobi od 0 do 15 godina bilo je 38.4%, u dobi od 15 do 40 36.7%, od 40 do 60 18.9%, dok je starijih od 60 godina bilo samo 6.0%.<ref name="pallas"/> Uz visoke stope nataliteta, visoka je bila i stopa smrtnosti, pogotovo djece, dok je iseljavanje u Sjevernu i Južnu Ameriku dodatno otežavalo rast broja stanovnika. Samo je u [[SAD]] između 1901. i 1913. iz Hrvatske iselilo 329.251 stanovnika, što je, doduše, ublažilo posvemašnje siromaštvo i agrarnu prenapučenost koja je u to vrijeme vladala u hrvatskim selima, ali je Hrvatsku osiromašilo za najvitalniji dio njezinog stanovništva.<ref name="puljiz">[http://hrcak.srce.hr/file/11433 Vlado Puljiz: Socijalna politika i socijalne djelatnosti u Hrvatskoj u razdoblju 1900.-1960. godine]</ref> Prema drugim procjenama, iz Hrvatske i Slavonije između 1899. i 1913. iselilo se oko 250.000 ljudi, 6% stanovništva.<ref>Frucht, str. 462-3.</ref>
=== Nacionalni sastav ===
{{bar box
{{bar percent|ostali|gray|3.0}}
}}
{| class="wikitable" align=right
Prema popisu iz [[1910.]] u Hrvatskoj i Slavoniji bilo je 2,621.954 stanovnika. Srbi su bili značajna nacionalna manjina, pogotovo zbog toga što su činili većinu u istočnom dijelu zemlje. Usto, Nijemaca i Mađara bilo je najviše u [[Virovitička županija|Virovitičkoj]] i u [[Srijemska županija|Srijemskoj županiji]]. Nacionalni sastav stanovništva 1910. bio je sljedeći:<ref name="seton-watson">Seton-Watson, Hugh (1945). ''[http://books.google.com/books?id=y3A3AAAAIAAJ&pg=PA434 Eastern Europe Between the Wars, 1918–1941]'' (3rd ed.). CUP Archive. p. 434. ISBN 1-00-128478-X.</ref>
 
{| class="wikitable"
|-
|[[Hrvati]]|| 1,638.354
| ostali|| 77.735
|}
 
Prema popisu iz [[1910.]] u Hrvatskoj i Slavoniji bilo je 2,621.954 stanovnika. [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] (644.955) su bili značajna nacionalna manjina, pogotovo zbog toga što su činili većinu u istočnom dijelu zemlje. Usto, Nijemaca i Mađara bilo je najviše u [[Virovitička županija|Virovitičkoj]] i u [[Srijemska županija|Srijemskoj županiji]], kao i u gradovima. 25,2% gradskog stanovništva materinji jezik nije bio hrvatski ili srpski.<ref name="turnock">David Turnock. ''Eastern Europe: An Historical Geography 1815-1945'', str. 78</ref> Nacionalni sastav stanovništva 1910. bio je sljedeći:<ref name="seton-watson">Seton-Watson, Hugh (1945). ''[http://books.google.com/books?id=y3A3AAAAIAAJ&pg=PA434 Eastern Europe Between the Wars, 1918–1941]'' (3rd ed.). CUP Archive. p. 434. ISBN 1-00-128478-X.</ref>
 
<gallery class="center">
 
=== Vjerski sastav ===
Sve vjerske zajednice od Mažuranićevih reformi 1875. bile su potpuno ravnopravne. Zakonom donesenim u saboru još [[21. listopada]] [[1873.]] Židovi su stekli punu ravnopravnost.<ref name="općina"/> Prvi Židov, dr. [[Ljudevit Schwarz]], izabran je kao saborski zastupnik u Hrvatski sabor [[1887.]]<ref name="općina">[http://www.zoz.hr/home.php?content=content&term=10&key=3&key1=10 Kronologija Židovske općine Zagreb]</ref> [[Rimokatolička crkva]] u Kraljevini je bila organizirana u [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačku nadbiskupiju]] i njoj podređene [[Senjsko-modruška biskupija|Senjsko-modrušku]], [[Srijemska biskupija|Srijemsku]] i [[Križevačka eparhija|Križevačku]] (grkokatoličku) biskupiju. Nakon vatikanske [[Dogma|dogme]] o nepogrešivosti pape pojavila se tzv. [[starokatolička crkva]], koja je naišla na simboličan odaziv. [[Srpska pravoslavna crkva]] bila je organizirana u Karlovačku i Pakračku eparhiju. U Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji protestanti su uglavnom bili pripadnici mađarske, njemačke i ostalih nacionalnih manjina. 7% gradskog stanovništva nije pripadalo ni katoličkoj ni pravoslavnoj crkvi.<ref name="turnock"/>
[[Datoteka:Hrvatska i Slavonija vjeroispovijesti 1910.png|280px|minijatura|desno|Zemljovid Kraljevine Hrvatske i Slavonije obzirom na vjerski sastav kotara, 1910.]]
{| class="wikitable"