Leća (optika): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Leća (optika) |
Nadopunio Leća (optika) |
||
Redak 50:
odnosno:
:<math> \alpha_1 + \alpha_2 = (n - 1) \cdot (\beta_1 + \beta_2) </math>
Budući da su ''α<sub>1</sub>'', ''α<sub>2</sub>'', ''β<sub>1</sub>'' i ''β<sub>2</sub>'' vrlo mali [[kut]]ovi, to možemo uzeti da je:
Redak 64:
gdje je: ''a'' - [[udaljenost]] predmeta od leće, ''b'' - udaljenost slike od leće. Uvrstimo li ove vrijednosti u gornji izraz, dobivamo:
:<math> \frac{m
skraćivanjem jednadžbe sa ''m'' dobivamo:
:<math> \frac{1
To je jednadžba tanke bikonveksne leće. Ako je ''a'' = ∞, to jest izvor svjetlosti nalazi se u neizmjernoj daljini, onda je 1
:<math> \frac{1
gdje je:
:<math> \frac{1
'''Zbroj recipročnih udaljenosti predmeta i slike od leće jednak je recipročnoj vrijednosti žarišne daljine.'''
Kod '''simetrične bikonveksne leće''' ''r<sub>1</sub> = r<sub>2</sub> = r'', pa njenu žarišnu daljinu dobijemo iz izraza:
:<math> \frac{1}{f} = 2 \cdot \frac{n -1}{r} </math>
Kod '''plankonveksne leće''' je ''r<sub>2</sub>'' = ∞, 1/''r<sub>2</sub>'' = 0, pa izlazi, da je:
:<math> \frac{1}{f} = \frac{n -1}{r} </math>
Konveksne leće imaju pozitivnu, a konkavne negativnu žarišnu daljinu. Jednadžbu konkavne leće dobijemo iz jednadžbe konveksne leće ako uzmemo polumjere zakrivljenosti s negativnim predznacima. Prema tome je jednadžba leće:
:<math> \frac{1}{a} = \frac{1}{b} = (n - 1) \cdot (- \frac{1}{r_1} + \frac{1}{r_2}) </math>
odnosno:
:<math> \frac{1}{a} + \frac{1}{b} = - (n - 1) \cdot (\frac{1}{r_1} + \frac{1}{r_2}) = - \frac{1}{f} </math>
1 / a + 1 / b = - (n - 1) (1 / r1 + 1 / r2) = - 1 / f
== Izvori ==
| |||