Radoslav Katičić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nagrada, sitn.
Dodatci članku, izvori.
Redak 1:
{{Infookvir životopis
| ime = Radoslav Katičić
| slika =
| veličina = 250px
| opis slike = Radoslav Katičić
| pseudonim =
| rođenje = [[3. srpnja]] [[1930.]]
| mjesto_rođenja = [[Zagreb]]
| smrt =
| mjesto_smrti =
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| poznat_po = [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika]]
| zanimanje = [[jezikoslovac]], [[povjesničar]]
|Područje interesa = [[klasična filologija]], [[indologija]], [[kroatistika]], [[slavenska mitologija]]
}}
 
'''Radoslav Katičić''' ([[Zagreb]], [[3. srpnja]] [[1930.]].), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[jezikoslovac]] i [[povjesničar]].
 
== Životopis ==
Radoslav Katičić rođen je u Zagrebu 1930. godine. Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb|Zagrebu]] koju je završio [[1949.]] godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 940., ISBN 978-953-95772-0-7</ref> Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] diplomirao je klasičnu [[filologija|filologiju]] gdjea jena istome fakultetu doktorirao je disertacijom ''Pitanje jedinstva indoeuropske glagolske fleksije''. Prvi su mu radovi iz grčke filologije. Od [[1958.]]. godine je na Filozofskome fakultetu asistent na Katedri za indoeuropsku poredbenu gramatiku.<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30884 Katičić, Radoslav], enciklopedija.hr, pristupljeno 5. studenoga 2017.</ref> Docent je postao [[1961.]], izvanredni profesor [[1966.]] i redoviti [[1972.]] godine.<ref name="he"/> Utemeljitelj je studija opće lingvistike i [[indologija|indologije]] na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1961. do [[1977.]] godine bio je pročelnik novoosnovanoga Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije.<ref name="he"/> Bio je jedan od autora [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]], [[1967.]] godine. Od [[1977.]] godine do umirovljenja profesor je slavenske filologije na Sveučilištu u Beču. ČlanOd [[HAZU1978.]], Austrijske akademije znanosti,do [[ANUBiH1987.]], Norveškegodine akademijebio ije Academiaepredstojnik Europaetamošnjega Instituta za slavistiku a od [[1998.]] Katičićevigodine radovije se[[profesor mogu,emeritus]] ugrubo,Sveučilišta podijelitiu naBeču.<ref četiriname="he"/> područja:
 
Član je [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]] (izvanredni od [[1973.]] i redoviti od [[1986.]] godine), Austrijske akademije znanosti, [[ANUBiH]], Norveške akademije i Academiae Europae.
 
== Znanstvena djelatnost ==
Katičićevi radovi se mogu, ugrubo, podijeliti na četiri područja:
* djela iz opće [[lingvistika|lingvistike]], u kojima je razvijao razne suvremene jezikoslovne pristupe poput strukturalne lingvistike i transformacijske gramatike
* književnojezične studije iz područja europskih i neeuropskih književnosti (starogrčke, bizantske, indijske), te arealne lingvistike izumrlih jezika (balkanski jezici)
* jezičnopovijesne radove u kojima je istraživao kontinuitet hrvatske pismenosti i jezičnoga izraza, od početaka na latinskom i [[crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskom]] ("Uz početke hrvatskih početaka"), preko djela renesansnih i baroknih pisaca kao što su [[Marin Držić]] ili [[Bartol Kašić]], sve do modernoga standardnoga jezika ("''Sintaksa hrvatskoga književnoga jezika"'', 1986.)
* velika sintetska djela u kojima obrađuje civilizacijski kontinuitet hrvatske uljudbe (Litterarium studia, Na kroatističkim raskrižjima)
 
Radoslav Katičić pripada ''trolistu'' (uz [[Dalibor Brozović|Dalibora Brozovića]] i [[Stjepan Babić|Stjepana Babića]]) hrvatskih jezikoslovaca koji je, pod utjecajem suvremenih lingvističkih spoznaja, "srušio" sliku o povijesnim mijenama hrvatskoga jezika koju su gradili tzv. [[hrvatski vukovci]] ([[Tomislav Maretić]], [[Milan Rešetar]]) i ocrtao novi jezičnopovijesni zemljovid, te konačno i formalnolingvistički kodificirao hrvatski standardni jezik apsorbiravši cjelokupnu hrvatsku književnu i pismenu baštinu koju je unitaristička struja među jezikoslovcima zabacivala- od [[Marin Držić|Marina Držića]] do [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]].
 
Na području slavistike je najrenomiraniji hrvatski stručnjak u međunarodnim razmjerima. Svojim velikim znanstvenim opusom i radom je pridonio i pridonosi ugledu hrvatske znanosti u Austriji, Europi i svijetu. Na taj način je promicao hrvatsku kulturu, hrvatsku književnost i komparativnu kroatistiku. Osim toga, posebnu je pozornost posvetio radu s gradišćanskim Hrvatima. Pridonio je tome da su se [[Gradišćanski Hrvati|Hrvati iz Gradišća]] upoznali sa širim protežnostima svojega kulturnog identiteta i da svoje hrvatstvo doživljavaju u sklopu cjelokupnoga hrvatstva. Pri radu s njima se Katičić dosta usredotočio na jezik Hrvata iz Gradišća i na sve i dvojbe oko njega. Sve je to sročio i prikazao govornicima njemačkog jezika u krugovima međunarodne slavistike. Na Slavističkom institutu Sveučilišta u Beču utemeljio je [[1982.]] godine gradišćanskohrvatski lektorat.<ref name="zigh.at">[http://www.zigh.at/hrv/leksikon/K/katicic_radoslav.htmlZa Radoslav Katičić i Gradišćanski Hrvati], zigh.at, pristupljeno 5. studenoga 2017.</ref> Za sav taj rad je dobio [[INA-ina nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu|INA-inu nagradu]] 1998. godine.<ref name="DomIsvijet">Vesna Kukavica, [http://www.hic.hr/dom/254/dom04.htm ''Napokon priznanje i u domovini'', ''Dom i svijet'', br. 254, 1999., pristupljeno 3. studenoga 2010."]</ref>
 
Bio je predsjednik [[Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika|Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika]].<ref>[http://www.ihjj.hr/dokumenti/Odluka_o_osnivanju_Vijeca_za_normu_hrvatskoga_standardnog_jezika.pdf Odluka o osnivanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika] {{pdf}}</ref>
Line 51 ⟶ 56:
* ''Vilinska vrata:I dalje tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine'', (Zagreb, 2014.)
 
== Nagrade i počasti ==
* [[1998.]]: [[INA-ina nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu]]<ref name="DomIsvijet"/>
* [[1999.]]: [[Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov]] proglasio ga je svojim počasnim članom.<ref name="zigh.at"/>
* [[2006.]]: [[Državna nagrada za znanost]], za životno djelo.<ref name="he"/>
* [[2017.]]: [[Nagrada "Bulcsú László"]] za [[Filologija|filologiju]].<ref name="prigorski">[https://prigorski.hr/povodu-95-obljetnice-rodenja-krizevcima-odrzan-znanstveni-skup-bulcsuu-laszl%CF%8Cu/ ''U povodu 95. obljetnice rođenja u Križevcima održan znanstveni skup o Bulcsúu Lászlόu''], prigorski.hr, 10. listopada 2017., pristupljeno 5. studenoga 2017.</ref>
 
Line 59 ⟶ 66:
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/radoslav_katicic akademik Radoslav Katičić], hazu.hr
<!-- uklonjene jer su vodile na piratski sadržaj -->
 
{{GLAVNIRASPORED:Katičić, Radoslav}}