Bulcsú László: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m Dodatci članku, izvor.
Redak 17:
 
== Životopis ==
Bulcsú László rodio se je u Čakovcu 1922. godine. Gimnaziju je završio u [[Varaždin]]u [[1940.]] godine a do [[1943.]] godine polazio je studij elektrotehnike u [[Budimpešta|Budimpešti]].<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11283 László, Bulcsú], Ljubica Josić (2013.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 5. studenoga 2017.</ref> Nakon studija [[elektrotehnika|elektrotehnike]] u Budimpešti, na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] na Filozofskome fakultetu studirao je [[Slavistika|slavistiku]] i diplomirao [[1952.]] godine, [[Ruski jezik|ruski]], južnoslavenske jezike i književnosti te [[engleski jezik]].<ref name="hbl"/> Jedno vrijeme radio je kao profesor u [[sinj]]skoj [[gimnazija u Sinju|gimnaziji]].<ref name="Forum">''[[Slobodna Dalmacija]]'', prilog Forum, ''Strančari niesu za pitanja jezika nadležni'', (razgovor s prof. Bulcsúom, razgovarao Josip Danolić), 8. studenoga 1994., str. 2. − 3.</ref> Ondje je išao "da bi na izvoru crpao uzorni zapadnohercegovački govor što ga u junačku Cetinsku krajinu izbjeglice izpod osmanlijskog zuluma donieše".<ref name="Forum"/> Kao učenik i asistent [[Stjepan Ivšić|Stjepana Ivšića]] te poznavatelj mnogih jezika, od [[1955.]] godine bio je zaposlen na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskome fakultetu]], gdje je do umirovljenja (1993.) i poslije, na različitim katedrama, predavao slavistiku, [[rusistika|rusistiku]], [[opće jezikoslovlje]] i [[informatologija|informatologiju]].<ref>[http://www.ffzg.hr/oling/povijest.html Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Povijest − Odsjek za lingvistiku], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> Od [[1964.]] do [[1970.]] godine predavao je slavistiku na sveučilištima u [[SAD]]-u ([[Sveučilište Indiana]],<ref>{{eng oznaka}} [http://webapp1.dlib.indiana.edu/iubot/view?docId=1964-04-24&chunk.id=d1e116&toc.depth=100&brand=iubot Indiana University: Indiana University Board of Trustees Minutes, 1964]:{{citat2|Appointment of Visiting Faculty Members: 4.(c) Dean Merritt presented recommendations for the following appointments of visiting faculty members: (…) (5) Bulcsu Laszlo as Visiting Assistant Professor in the 1964 Linguistic Institute of the Graduate School for the period June 17 to August 14, 1964, (…)}}, preuzeto 19. lipnja 2013.</ref> [[Sveučilište u Chicagu]], [[Sveučilište Yale]]).<ref name="ffzg.unizg.hr">[http://www.ffzg.unizg.hr/files/004252_2.doc ffzg.unizg.hr: Plan i program poslijediplomskog studija informacijskih znanosti, Zagreb, veljača 2006.], str. 54., preuzeto 19. lipnja 2013.</ref> Doktorirao je [[1986.]] godine na Sveučilištu u Chicagu s temom ''An Information Science Approach to Slavic Accentology''.<ref name="ffzg.unizg.hr"/><ref>{{eng oznaka}} [http://slavic.uchicago.edu/current-students/laszlo The Department of Slavic Languages and Literatures: Bulcsu Laszlo], uchicago.edu, pristupljeno 5. siječnja 2016.</ref> Bavio se [[algebarska lingvistika|algebarskom lingvistikom]], bio jedan od pionira [[strojno prevođenje|strojnoga prevođenja]] i inoviranja jezikoslovnih studija; na Zagrebačkom je sveučilištu zasnovao informatiku u humanističkim područjima i među prvima započeo računalnu obradbu hrvatskih tekstova. Među ostalim bavio se [[filologija|filološkim]] tumačenjem i jezikoslovnom raščlambom [[Asirci|asirske]] [[klinopis]]ne književnosti, pa je preveo s izvornika niz temeljnih spisa drevne [[Mezopotamija|mezopotamske]] književnosti. László je kao pokretačka snaga ''[[Zagrebački lingvistički krug|Zagrebačkoga lingvističkoga kruga]]'' (u početku: ''Krug mladih slavista''<ref name="Babić"/>) presudno utjecao na oblik hrvatskoga jezikoslovlja. Ustrojio je dvogodišnji studij društveno-humanističke informatike i četverogodišnji studij informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu i bio voditeljem Katedre i pročelnikom Odsjeka.<ref name="ffzg">[http://infoz.ffzg.hr/INFuture/2007/pdf/7-13%20Lasic-Lazic%20&%20Laszlo%20&%20Laszlo,%20Konceptualna%20i%20primijenjena%20okosnica%20studija%20informacijskih%20znanosti.pdf Jadranka Lasić-Lazić, Marija László, Bulcsú László, ''Konceptualna i primijenjena okosnica studija informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu'', str. 589.] Pregledni članak, ffzg.hr, preuzeto 20. lipnja 2013.</ref> Od [[1992.]] godine i osnutka Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku na Odsjeku za opću lingvistiku do umirovljenja, [[1993.]] godine, bio je njezinim predstojnikom.<ref name="ffzg-Povijest-Odsjeka">[http://www.ffzg.unizg.hr/oling/?page_id=30 Povijest Odsjeka], ffzg.hr, preuzeto 11. kolovoza 2015.</ref> Nakon umirovljenja nastavio je honorarno predavati na Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije (od [[2000.]] godine Odsjeku za lingvistiku).<ref name="ffzg-Povijest-Odsjeka"/>
 
Umro je 4. siječnja 2016. godine u Čabrajima kod Križevaca a [[urna]] mu je položena na groblju u Križevcima.<ref>[[August Kovačec|Kovačec, August]]. ''Bulcsú László. Čakovec, 9. X. 1922. — Čabraji kod Križevaca, 4. I. 2016.'' // ''Filologija'', br. 65, (2016.), str. 167. - 174., {{Hrčak|id=227210}}, str. 167.</ref>
Redak 23:
== Stručni rad ==
[[Slika:Hvalopj'ev_S'ūncu.jpg|mini|desno|200px|Hvalopj'ev S'ūncu]]
 
Lászlóov doprinos oblikovanju hrvatskoga jezika teško je odrediva dosega. Široj je javnosti Lászlóov rad koliko-toliko poznat po zagovoru morfonološkog (tvorbenoga) pravopisa i izgradnji hrvatskoga nazivlja, jer je veliku većinu tuđica (pa i onih grčkoga i latinskoga podrijetla) zamijenio novotvorenicama. Lászlóov je prijedlog za reformu hrvatskoga pravopisa na tragu ''Zagrebačke škole'' (te su propise rabili [[Bogoslav Šulek]], [[Adolfo Veber Tkalčević]], [[August Šenoa]], [[Ante Kovačić]], [[Eugen Kvaternik]]) − no, László je ortografske propise još strože ustrojio. Navest ćemo neke:
 
Line 75 ⟶ 76:
* ''Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme'', (2012.) priredio i pogovor napisao [[Fikret Cacan]],<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/PuskinBPNK79 matica.hr: ''Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme''], preuzeto 17. lipnja 2013.</ref> (Bulcsú László preveo je pjesmu ''Я памятник себе воздвиг нерукотворный…'' ''Spomenik digoh si što ne bje rukom sazdan…'')<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/PuskinBPNK79/$File/Puskin%20BPNK%20sd.pdf/Puskin%20BPNK%20sd.pdf matica.hr: ''Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme'', Kazalo, str. 216.], preuzeto 17. lipnja 2013.</ref>
 
== Nagrade i počasti ==
* Bio je počasnim članom Matice Hrvatske u Varaždinu te članom Akademskoga korpusa Mađarske akademije znanosti.<ref name="program">[http://www.scribd.com/doc/150461025/016418-1 Program Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike], str. 124.</ref>
* Bio je počasnim predsjednikom Hrvatskog društva za jezične tehnologije.<ref>[http://www.hnk.ffzg.hr/hdjt/tijela.html Hrvatsko društvo za jezične tehnologije. Tijela], hnk.ffzg.hr, pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref>
* [[1993.]]: [[Nagrada Dr. Ivan Šreter]]
 
Line 82 ⟶ 85:
 
== Ostalo ==
* Bio je olimpijski plivački reprezentativac (kandidat 1948. za OI u Londonu) i hrvatski rekorder u klasičnome [[plivanje|plivanju]] leptirovim načinom.<ref name="Forum"/><ref name="program">[http://www.scribd.com/doc/150461025/016418-1 Program Poslijediplomskoga doktorskoga studija lingvistike], str. 124.</ref>
* Smatra se da je u [[1960-ih|1960-ima]] upravo on izmislio riječ ''sažetak''.<ref>{{eng oznaka}} [http://end.translatum.gr/wiki/sažetak sažetak], end.translatum.gr, pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref>
* Bio je počasnim članom Matice Hrvatske u Varaždinu te članom Akademskoga korpusa Mađarske akademije znanosti.<ref name="program"/>
* Bio je počasnim predsjednikom Hrvatskog društva za jezične tehnologije.<ref>[http://www.hnk.ffzg.hr/hdjt/tijela.html Hrvatsko društvo za jezične tehnologije. Tijela], hnk.ffzg.hr, pristupljeno 11. ožujka 2017.</ref>
 
== Bilješke ==