Leća (optika): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Leća (optika)
Nadopunio Leća (optika)
Redak 124:
 
=== Uvećanje leće ===
'''Uvećanje leće''' ili '''povećanje leće''' ''m'' je količnik udaljenosti slike i predmeta:
 
:<math> m = - \frac{a}{b} </math>
 
minusom se naglašava suprotna orijentacija slike i predmeta (obrnuta slika). Iz gornjeg izraza razabiremo da povećanje ovisi o udaljenosti predmeta od leće. Što je udaljenost predmeta od leće manja, veće je povećanje slike. Međutim, povećanje ovisi također i o žarišnoj daljini. Što je žarišna daljina veća, veća je udaljenost slike, a time je i veće povećanje. Prema tome, '''leće veće žarišne daljine daju i veće realne slike.'''
minusom se naglašava suprotna orijentacija slike i predmeta (obrnuta slika).
 
=== Jakost leće ===
Redak 136:
 
:<math> j = \frac{1}{f} </math>
 
Leća to jače lomi zrake što ima manju žarišnu daljinu. Zastarjela [[mjerna jedinica]] za jakost leće je 1 [[dioptrija]], a danas je to 1/m ili m<sup>-1</sup>. Leća ima jakost od 1 dioptrije ako joj je žarišna daljina 1 metar, odnosno broj dioptrija kazuje koliko se puta žarušna daljina nalazi u 1 metar. Sabirne leće imaju jakost označenu sa plus, a rastresne sa minus. Na primjer ako je žarišna daljina sabirne leće 25 cm = 0,25 m, onda je njena jakost 1/0,25 = + 4 dioptrije. Rastresna leća jakosti - 2 dioptrije ima žarišnu daljinu 1/- 2 = - 0,5 m = - 50 cm, to jest žarište se nalazi 50 cm ispred leće.
 
== Konstrukcija slike dobivene pomoću optičke leće ==
Konstrukcija slike izvodi se pomoću 3 svojstvene svjetlosne zrake:
* paralelne zrake, koja nakon loma prolazi kroz [[žarište]],
* žarišne zrake ili zrake, koja dolazi iz žarišta pa je nakon loma paralelna s optičkom osi,
* glavne zrake, to jest zrake koja ide kroz optičko središte i ne lomi se.
 
=== Tanka sabirna leća ===
==== Predmet se nalazi izvan dvostruke žarišne daljine ====
Da nađemo njegovu sliku, povući ćemo paralelne zrake s optičkom osi. Te zrake nakon loma prolaze kroz žarište. Glavne zrake povučene iz istih točaka prolaze kroz leću nepromijenjene. Presjecište tih zraka daje sliku predmeta koja se može uhvatiti na zastoru. Prema tome možemo reći: '''Nalazi li se predmet izvan dvostruke žarišne daljine sabirne leće, slika predmeta je obrnuta, umanjena i realna, a nalazi se između žarišta i dvostruke žarišne daljine.'''
 
==== Predmet se nalazi u dvostrukoj žarišnoj daljini ====
Sliku predmeta dobijemo na već opisani način, pa možemo stvoriti zaključak: '''Nalazi li se predmet u dvostrukoj žarišnoj daljini sabirne leće, slika je iste veličine kao i predmet, ali obrnuta i realna, a nalazi se također u dvostrukoj žarišnoj daljini.'''
 
==== Predmet se nalazi između žarišta i dvostruke žarišne daljine ====
'''Ako je predmet između žarišta i dvostruke žarišne daljine sabirne leće, slika je povećana, obrnuta i realna, a nalazi se izvan dvostruke žarišne daljine.'''
 
==== Predmet se nalazi u žarištu ====
Slika se u tom slučaju '''ne može konstruirati''' i kažemo da se nalazi u neizmjernosti.
 
==== Predmet se nalazi između leće i žarišta ====
Pomoću svojstvenih zraka crtnjom dobijemo sliku predmeta koja se nalazi na istoj strani gdje i predmet. Ta se slika ne može uhvatiti na zastoru, pa se zove prividna ili virtualna. Nalazi li se predmet između sabirne leće i njenog žarišta, slika je prividna, povećana i uspravna.
 
=== Tanka rastresna leća ===
Od predmeta crtamo zrake paralelne s optičkom osi. One će se lomiti tako kao da dolaze iz žarišta koje se nalazi na istoj strani gdje i predmet. Glavne zrake prolaze nepromijenjene kroz leću. Produžimo li zrake koje se lome unatrag, njihovo će presjecište dati s glavnim zrakama prividnu sliku predmeta koja se ne može uhvatiti na zastoru. Rastresnom lećom oko vidi prividnu, uspravnu i umanjenu sliku predmeta koja se nalazi na istoj strani gdje i predmet.
 
== Sferna aberacija ==
{{Glavni|Sferna aberacija}}
 
Sva navedena svojstva leća, to jest sakupljanje zraka u jednoj točki, konstrukcija slike i tako dalje, vrijede samo za tanke leće i za zrake koje padaju na leću u blizini osi leće. Kod debljih leća i za zrake koje padaju na rub leće, to jest dalje od osi, nastaju pogreške kod stvaranja slike koje se očituju u tome da je slika bez oštrine.
 
Jedna od najvažnijih pogrešaka leća je sferna aberacija. Sferna aberacija je pojava da se sve zrake nakon loma ne sijeku u istoj točki. Kod sabirne leće dijelovi bliže rubu imaju kraću žarišnu daljinu od središnjih dijelova. Zrake koje prolaze kroz središnje dijelove daju oštru sliku na drugom mjestu, a ne na onom na kojem je daju okrajni dijelovi leće. Zato se kod upotrebe cijelog otvora leće ne dobiva nigdje oštra slika. Kod rastresne leće je obrnuto, to jest sferna aberacija sastoji se u tome da je prividno (virtualno) žarište rubnih dijelova leće dalje od leće negoli žarište srednjih dijelova. Prema tome, sfernu aberaciju sabirne leće možemo smanjiti ako leću kombiniramo s rastresnom lećom odgovarajuće jakosti. Takva kombinacija konveksne i konkavne leće kod koje je znatno smanjena sferna aberacija zove se '''sferno korigirani sustav'''. Sabirna leća kod koje je posebnim brušenjem sferna aberacija posve uklonjena (korigirana) zove se '''aplanatička leća''' ili '''aplanat'''.
 
== Izvori ==