Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija: razlika između inačica

Sve vjerske zajednice od Mažuranićevih reformi 1875. bile su potpuno ravnopravne. Zakonom donesenim u saboru još [[21. listopada]] [[1873.]] Židovi su stekli punu ravnopravnost.<ref name="općina"/> Prvi Židov, dr. [[Ljudevit Schwarz]], izabran je kao saborski zastupnik u Hrvatski sabor [[1887.]]<ref name="općina">[http://www.zoz.hr/home.php?content=content&term=10&key=3&key1=10 Kronologija Židovske općine Zagreb]</ref> [[Rimokatolička crkva]] u Kraljevini je bila organizirana u [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačku nadbiskupiju]] i njoj podređene [[Senjsko-modruška biskupija|Senjsko-modrušku]], [[Srijemska biskupija|Srijemsku]] i [[Križevačka eparhija|Križevačku]] (grkokatoličku) biskupiju. Nakon vatikanske [[Dogma|dogme]] o nepogrešivosti pape pojavila se tzv. [[starokatolička crkva]], koja je naišla na simboličan odaziv. [[Srpska pravoslavna crkva]] bila je organizirana u [[Gornjokarlovačka eparhija|Karlovačku]] i [[Slavonska eparhija|Pakračku eparhiju]]. U Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji protestanti su uglavnom bili pripadnici mađarske, njemačke i ostalih nacionalnih manjina. 7% gradskog stanovništva nije pripadalo ni katoličkoj ni pravoslavnoj crkvi.<ref name="turnock"/>