Cyanobacteria: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklanjanje izmjene 4977199 suradnika 109.60.67.89 (razgovor)
Nema sažetka uređivanja
Redak 20:
'''Cijanobakterije''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Cyanobacteria'')<ref>[http://ijs.sgmjournals.org/content/54/5/1895.abstract A proposal for further integration of the cyanobacteria under the Bacteriological Code]</ref> su prvi [[fotosinteza|fotosintetski]] [[organizam|organizmi]] na zemlji, i dio su carstva [[bakterije|bakterija]].
 
Cijanobakterije ili modrozelene bakterijealge su najstarija grupa fotoautotrofnih organizama. Odlikuju se primitivnom morfološkom i citološkom građom stanice. U bentosu žive kao jednostanični, kolonijalni ili višestanični oblici. Poznate su homocitne forme (građene od vegetativnih stanica) i heterocitne forme (uz vegetativne stanice prisutna i heterocista - krupnija stanica koje sadrže specifične tvari). Na površini trihoma (niti ili konca) mnogih cijanobakterija nalazi se sluzavi želatinozni omotač koji štiti alge od isušivanja, tako da one mogu živjeti i izvan vodene sredine na područjima koja su povremeno vlažna. Mnoge vrste žive na zidovima, stijenama, zemljištu, a veliki broj vrsta živi u slatkim vodama. Manji broj vrsta cijanobakterija živi u moru. U planktonu [[Jadransko more|Jadrana]] su najčešće prisutne jednostanične modrozelene alge koje pripadaju pikoplanktonu, a razmnožavaju se diobom stanice. Kod kolonijalnih oblika način razmnožavanja je isti, ali nakon diobe ne dolazi do razdjeljivanja končastog tijela na fragmente.
 
Gotovo svi oblici imaju fotosintetske pigmente klorofil ''a'' i ''b'', koji im daje modričasto-[[zelena|zelenu]] boju. Modrozelene alge su sveprisutne (nalazimo ih u moru, tlu, na vlažnim površinama, kori drveta; te u ekstremnim uvjetima: iznimno hladnom ili vrućem okolišu). U vodama koje su bogate organskim tvarima (manjim [[jezero|jezerima]], barama) stvaraju guste prevlake što nazivamo cvjetanjem vode.