Plijesan: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.139.146.146 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGa |
hife bez l |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Pesca con muffa.jpg|200px|desno|thumb|Plijesan na breskvi.]]
'''Plijesan''' su mikroskopske [[gljive]] koje rastu u obliku [[hifa|hilfa]]. Kolonija plijesni sastoji se od povezanih, umreženih hifa koje tvore [[micelij]]. Imaju genetski identične [[stanica|stanice]]. Micelij plijesni izlučuje hidrolitične [[enzim]]e, koji razlažu organske tvari u jednostavne [[šećer]]e. Izlučene tvari pripremaju hranu za gljivu, koju onda hife jednostavno upijaju. Crna, zelena ili žuta boja plijesni potječe od njihovih spora (stanica kojima se razmnožavaju).
U plijesan pripadaju gljive iz odjeljaka [[Zygomycota]], [[Deuteromycota]] i [[Ascomycota]]. [[Plemenite plijesni]] koriste se u proizvodnji [[sir]]eva.
Plijesni su u stalnoj borbi s [[bakterija]]ma oko hrane. Da bi se oslobodile bakterija, luče [[tvari]] koje su otrovne za bakterije. Te tvari su poznate pod imenom [[antibiotici|spermiji]].
Prema podacima znanstvenih istraživanja poznato je preko 100000 vrsta plijesni i gljivica od kojih se od toga nekoliko stotina pojavljuje u stambenim prostorijama. Mi ih primjećujemo u našem stanu tek tada kad one mijenjaju boju jer im se promijene životni uvjeti u kojima se razvijaju. Pojavljuju se u mnoštvu različitih tonova boja: zelenoj, crnoj, sivoj, crvenoj pa i žutoj. Tijekom svog razvijanja one stvaraju sjeme koje je tako sićušno da se ne može zamijetiti golim okom. Ove se spore u zraku mogu formirati u milijunskim količinama i na taj se način (zrakom) dalje prenose. Zajedno s toplinom, vlagom i hranidbenom podlogom one stvaraju nova gljivična gnijezda koja onda dalje proizvode milijunske količine novih spora.
| |||