Inačica od 11. studenoga 2017. u 17:37 uredi Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Refraktorski teleskop ← Starija izmjena		Inačica od 13. studenoga 2017. u 08:46 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Refraktorski teleskop Novija izmjena →
Redak 13: === Galilejev dalekozor === '''Galilejev dalekozor''' ili '''holandski dalekozor''' je vrsta refraktora kojemu je objektiv sabirna (konveksna) leća, a okular rastresna (konkavna) leća. <ref> '''Galilejev dalekozor (holandski dalekozor)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=21097] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Galilejev dalekozor se sastoji od [[sabirna leća\|sabirne leće]] s velikom [[žarišna daljina\|žarišnom daljinom]] i [[rastresna leća\|rastresne leće]] s malom žarišnom daljinom. Prva leća služi kao [[objektiv]], a druga kao [[okular]]. Pri promatranju predmeta namjesti se razmak leća tako da se stražnje žarište jedne i druge leće podudara. Ako je ''f<sub>1</sub>'' žarišna daljina objektiva, a ''f<sub>2</sub>'' žarišna daljina okulara, onda je razmak objektiva i okulara: :<math> l = f_1 - f_2 </math> a to je ujedno [[duljina]] dalekozora. Objektiv od sitnog dalekog predmeta načini realnu i obrnutu sliku. No prije negoli ta slika nastane, udare zrake na okular. Za okular je zamišljen (imaginaran) svjetli predmet od kojeg nastane prividna (virtualna), uspravna i povećana slika. === Keplerov teleskop === Line 20 ⟶ 24: Keplerov teleskop se sastoji od dviju [[Sabirna leća\|sabirnih leća]], to jest [[objektiv]]a i [[okular]]a kojih je razmak jednak zbroju njihovih [[žarišna daljina\|žarišnih daljina]]. Stoga je [[duljina]] ovog dalekozora l: :<math> l = f1f_1 + f2f_2 </math> [[Objektiv]] ima veliku [[žarišna daljina\|žarišnu daljinu]] (na ~~zvjezdarnicama~~[[zvjezdarnica]]ma obično od 6 do 8 ~~metara~~[[metar]]a) i stvara od dalekog predmeta umanjenu, stvarnu (realnu) i obrnutu sliku blizu [[žarište\|žarišta]]. Objektiv je relativno velik kako bi u dalekozor ušlo što više ~~svjetlosti~~[[svjetlost]]i. Okular je [[povećalo]] sa žarišnom daljinom oko 3 cmcentimetra koja povećava sliku predmeta dobivenu pomoću objektiva. Stvarna slika dalekog predmeta koju daje objektiv veća je što je veća žarišna daljina. Kod promatranja [[zvijezda]] nastaje njihova slika u žarištu. Međutim, tu se ne radi o [[Uvećanje leće\|povećanju slike]] već o pojačanju svjetlosti koja dolazi u [[oko]]. Oko zamjećuje dvije točke kao različite ako njihov razmak [[Vidni kut\|vidi pod kutom]] koji nije manji od 1’. Takvo se povećanje vidnog kuta ne može postići za zvijezde ni najvećim dalekozorom. Stoga se u dalekozoru vide zvijezde kao svijetle točke. Međutim je količina svjetlosti koja sa zvijezda dolazi kroz dalekozor u oko razmjerna (proporcionalna) s površinom ~~objekta~~predmeta, te se pomoću jakog dalekozora mogu vidjeti i zvijezde koje se okom ne mogu vidjeti. Keplerov dalekozor daje obrnutu sliku predmeta što je za astronomska i [[geodezija\|geodetska]] mjerenja bez važnosti. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> === Meridijanski krug ===

Refraktorski teleskop: razlika između inačica