Wikipedija

Digitalna video kamera: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m uklonjena promjena suradnika Grga13041997 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Syum90
Ažuriranje zastarjelog teksta
Redak 1:
'''Digitalne [[video]] [[Kamera|kamere]]''' umjesto na klasičnu [[filmska vrpca|filmsku vrpcu]], sliku "hvataju" na specijalizirani [[čip|mikročip]] tipa '''[[CMOS]]''' ili '''3 [[CCD]]''' (tri, CCDkoji čipase odnaziva kojihslikovni svaki obrađuje jednu od tri osnovne boje) ili jeftinije alternativne vrstesenzor. MikročipNeke [[Digitalno|digitalizira]]skuplje nakamere njegaumjesto projiciranujednog sliku,senzora tj.imaju definiratri horizontalnuCMOS iili vertikalnuCCD poziciju svake točkice slikesenzora ([[piksel]]a),često nijansuse bojeoznačavaju ikao intenzitet3MOS, osvjetljenosti.odnosno Videokamera3CCD) takav- setna podatakasvaki zaod čitavutih sličicusenzora pohranjujeputem naprizme digitalniprojicira [[wikt:medij|medij]]se -drugi nekaddio magnetskuvalnih trakuduljina ili DVDslike, atako danasda najčešćesvaki nasenzor [[memorijska kartica|memorijsku karticu]]. Zapokriva jednu sekunduod videoprimarnih snimke,boja premaaditivne video [[standard]]ima potrebno je snimiti 25 sličicasinteze (engleskicrvenu, "'''Frame'''")zelenu, da bi se dobili koliko-toliko prirodni pokreti bez "poskakivanja"plavu).
 
Senzor [[Digitalno|digitalizira]] na njega projiciranu sliku, tj. definira horizontalnu i vertikalnu poziciju svake točkice slike ([[piksel]]a), nijansu boje i intenzitet osvjetljenosti. Videokamera takav set podataka za čitavu sličicu pohranjuje na digitalni [[wikt:medij|medij]] - nekad magnetsku traku ili DVD, a danas najčešće na [[memorijska kartica|memorijsku karticu]]. Za jednu sekundu video snimke, prema video [[standard]]ima potrebno je snimiti 24 sličice (engleski "'''Frame'''"), da bi se dobili koliko-toliko prirodni pokreti bez "poskakivanja".
Unosom digitalne tehnike, odnosno elektroničke obrade ulaznih [[wikt:parametar|parametar]]a važnih za snimanje (kao osvijetljenost objekta, i dr.) i [[automat]]izacije rutinskih radnji (automatsko uoštravanje na objekt u "ciljniku", automatsko podešavanje otvora [[objektiv]]a prema promjeni osvjetljenosti objekta, automatsko "podešavanje bijele boje" pri prirodnoj ili raznim vrstama umjetne rasvjete), automatsko snimanje zvuka snimljenog ugrađenim ili dodatnim priključenim [[mikrofon]]om i dr.), oslobađa korisnika od [[wikt:manuelno|manuelno]]g obavljanja tih radnji, omogućujući mu da se posveti [[wikt:kreativno|kreativno]]m dijelu snimanja. Time snimanje postaje dostupno baš svakome, uz minimalno priučavanje, pa kod npr. osnovnih amaterskih videokamera svodi se često na pritisak na isto dugme za početak i završetak video-sekvence. Uz to, uporaba elektronike unutar kamere, omogućuje i čitav niz naprednih [[funkcija]] koje su kod klasičnih filmskih videokamera bile nezamislive (npr. automatsko pretapanje iz jedne sekvence u drugu izabranim načinom pretapanja, i dr.) ▼
 
▲Unosom digitalne tehnike, odnosno elektroničke obrade ulaznih [[wikt:parametar|parametar]]a važnih za snimanje (kao osvijetljenost objekta, i dr.) i [[automat]]izacije rutinskih radnji (automatsko uoštravanje na objekt u "ciljniku", automatsko podešavanje otvora [[objektiv]]a prema promjeni osvjetljenosti objekta, automatsko "podešavanje bijele boje" pri prirodnoj ili raznim vrstama umjetne rasvjete), automatsko snimanje zvuka snimljenog ugrađenim ili dodatnim priključenim [[mikrofon]]om i dr.), oslobađa korisnika od [[wikt:manuelno|manuelno]]gmanualnog obavljanja tih radnji, omogućujući mu da se posveti [[wikt:kreativno|kreativno]]m dijelu snimanja. Time snimanje postaje dostupno baš svakome, uz minimalno priučavanje, pa kod npr. osnovnih amaterskih videokamera svodi se često na pritisak na isto dugme za početak i završetak video-sekvence. Uz to, uporaba elektronike unutar kamere, omogućuje i čitav niz naprednih [[funkcija]] koje su kod klasičnih filmskih videokamera bile nezamislive (npr. automatsko pretapanje iz jedne sekvence u drugu izabranim načinom pretapanja, i dr.)
 
'''Video kamere možemo podijeliti po:'''
Line 108 ⟶ 110:
== Objektiv ==
 
Sve što je o objektivima poznato iz tehnike [[digitalna kamera#objektiv|foto aparata]],važi vrijedi i za objektive digitalnih kamera. No postoje i razlike:
Općenito videokamere imaju svjetlosno jače objektive od fotoaparata, što je između ostaloga uvjetovano i nemogućnošću primjene dužih ekspozicija zbog toga što videosnimakvideosnimka mora imati 25 sličica u sekundi kako zahtijeva video standard. Također, video objektive odlikuje i veći raspon optičkog zuma, koji se kreće između 12 x i 36 x, pa i više. S digitalnim zumom, za čiju kvalitetu uglavnom važi isto što i za [[digitalna kamera#digitalni zum|digitalni zum fotoaparata]], "ukupan" zum može prijeći i 1000 x. Ipak, treba reći, da kod videosnimakavideosnimki nema jednostavnog načina za naknadno kvalitetnije zumiranje pri obradi snimkasnimke, koja postoji kod obrade fotografija. Stoga kod videokamere i digitalni zum ima nekog značaja, ali je i ovdje bitan podatak predstavlja optički zum, tj. onaj, koji se ostvaruje mehaničkim pomacima u sustavu leća objektiva.
 
== NormalnaStandardna razlučivost ==
 
Podrazumijeva razlučivost od 720x576 piksela (SD - Standard Definition), kakvu imaju AVI datoteke komprimirane DV codec-om (program i standardi za definiranje i konvezijukonverziju multimedijalnih zapisa). U primjeni su dvije vrste omjera stranica video-slike i to klasični 4:3 i široki (wide screen) 16:9, koji će prije ili kasnijeje postatidanas "normalan"uobičajen. Navedena razlučivstrazlučivost 720x576 piksela bit će neiskorištena u oba slučaja, jer će kod omjera 4:3 ostati neiskorišten lijevi i desni, a kod 16:9 gornji i donji rub CCD ili CMOS čipa. <br>
Pri prijenosu na televizor, nude se dva sustava slaganja slike na ekranu, od kojih naše televizije koriste PAL. Normalna razlučivost osigurava danasdonedavno uobičajenuobičajenu, normalannormalnu kvalitet slike na TV-ekranu.
 
== HD Visoka razlučivost ==
 
Visoka razlučivost (High Definition) dolazi u dvije standardne razlučivosti - HD (1280x720) i Full HD (1920x1080). Došla je u punu primjenu na stranim tržištima s HD televizorima (u Hrvatskoj samo kod IPTV-a), te na računalima i mobitelima putem servisa poput YouTube. Vlasnici HD televizora koji prate samo zemaljsku televiziju na području Hrvatske još su uvijek osuđeni na televizijski program SD razlučivosti. Gotovo sve moderne videokamere snimaju barem u Full HD razlučivosti, a jači modeli i u UltraHD/4K.
 
HD (High Densitiy) kvaliteta razlučivosti (1280x720 - 1920x1080) dolazi u punu primjenu tek s novim HD televizorima, koji su doduše na tržištu, ali je trenutno malo emitiranih programa u toj razlučivosti. Vlasnici takvih televizora i HD videokamera, mogu (konačno) uživati u vlastitim filmskim ostvarenjima i na TV-ekranu, bez iritantno neoštre slike na koju smo tijekom vremena "oguglali". Kao deklarirana rezolucija pune HD razlučivosti (Full HD) navodi se 1080i, no trenutno je dostupno svega nekoliko modela videokamera koje snimaju u 1080d razlučivosti.
 
 
 
== Vrsta korištenog medija ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Digitalna_video_kamera"