Jean-Paul Marat: razlika između inačica

Bio je liječnik, publicist, fizičar i pisac. Medicinu studira u Parizu, a zatim djeluje u Velikoj Britaniji.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38772 LZMK, Hrvatska enciklopedija, Marat, Jean-Paul] (pristupljeno 18. studenog 2017.)</ref> Boraveći u Londonu [[1773]]. godine objavio je "'''''Filozofski esej o čovjeku'''''", u kojem tvrdi da jedino [[fiziologija]] može razjasniti povezanost duše i tijela. Kritiku državnog uređenja [[Engleska|Engleske]] (1774.) objavio je u dijelu "'''''Okovi ropstva'''''".<ref>[http://jpmarat.de/english/jpmie.html Jean Paul Marat] (pristupljeno 18. studenog 2017.)</ref> Traži ukidanje smrtne kazne te prevenciju zločina odgojem. [[Revolucija]] ga potpuno uvlači u [[politika|politiku]]. Nakon pada [[Bastille]] zbližava se s [[jakobinci|jakobincima]]. Izdaje nekoliko novina (najpoznatije ''L’Ami du peuple'') u kojima traži slobodu tiska i oštro kritizira aristokratsko društvo.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38772 LZMK, Hrvatska enciklopedija, Marat, Jean-Paul] (pristupljeno 18. studenog 2017.)</ref> Biran je u Konvent, gdje se nije vezao ni uz jednu stranku. Nakon pogubljenja kralja [[Luj XVI., kralj Francuske|Luja XVI.]] sukobio se sa [[žirondinci|žirondincima]]. Smatrajući ga suviše "crvenim" republikancem, optužili su ga zbog veleizdaje i predali [[Francuska revolucija|Revolucionarnom sudu]], koja ga je [[1793]]. oslobodio optužbe. Jedan je od od organizatora ustanka kojim su svrgnuti žirondinci. Ubila ga je mlada revolucionarka [[Charlotte Corday]], koja je vjerovala da će Maratova smrt smiriti sukobe jakobinaca i žirondinaca nakon prevrata. Njegova smrt je tema znamenitog ulja na platnu [[Mrtvi Marat]] (1793.) klasicističkog slikara [[Jacques Louis David|Jacquesa Louisa Davida]], koje se čuva u Kraljevskom muzeju umjetnosti u [[Bruxelles|Bruxellesu]].

* [[MrtviMaximilien MaratRobespierre]]

* [[RobespierreGeorges Danton]]