Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 12:
|himna = ''[[Hej, Slaveni|Hej Slaveni]]''
|datum_start = [[29. studenoga]] [[1943.]]
|datum_kraj = [[25. lipnja]] [[1991.]] (Hrvatska i Slovenija), [[17. studenoga]] [[1991.]] (Makedonija), [[6. ožujka]] [[1992.]] (Bosna i Hercegovina); [[27. travnja]] [[1992.]] (Srbija i Crna Gora proglašavaju Saveznu Republiku Jugoslaviju).
|događaj_start = Uspostava
|događaj_kraj = [[Raspad SFRJ|Istupanje članica]]
Redak 31:
|zastava = Flag of SFR Yugoslavia.svg
|zastava_i = Zastava SFRJ
|grb = EmblemGRB of SFR YugoslaviaJUGOSLAVIJE.svg
|grb_i = Grb SFRJ
|mapa = SFRYmapYugoslavia_1956-1990.PNGsvg
|jezik=Od [[AVNOJ]]-a do 1963. vrijedili su u Saveznoj narodnoj skupštini: srpski, hrvatski, slovenski i makedonski jezik.<ref>Leksikonska natuknica ''Narodna skupština ─ Savezna.'', dio ''Stalne komisije Savezne narodne skupštine'' '''<tt>U:</tt>''' Ružić, Silvio <small>(ur.)</small>, ''Priručni privredni leksikon'', 1. izd., »Privreda«, Zagreb, 1962., str. 228. {{Citat5|b) četiri komisije za utvrđivanje autentičnosti tekstova materijala Skupštine na jezicima na kojima nisu bili podnijeti: za srpski, hrvatski, slovenski i makedonski jezik.|}}</ref><ref>Stefanović, Jovan V. ''Ustavno pravo Jugoslavije i komparativno pravo'', knj. 1., III. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1965., str. 165. {{Citat|Kod nas je to pitanje bilo i ranije riješeno, što se tiče saveznih zakona, u Poslovniku Savezne narodne skupštine. On je propisivao da se originali zakona na srpskom, hrvatskom, slovenskom i makedonskom jeziku čuvaju u Saveznom izvršnom vijeću i da se na njih stavlja državni pečat (čl. 113). Nije, međutim, bilo propisano tko te originale potpisuje. A za zakone koje je donosio Sabor Hrvatske bilo je propisano u Poslovniku Sabora da se njihovi originali čuvaju u Saboru i da se na njih stavlja pečat Sabora (čl. 104).|Stefanović, 1965., str. 165.}}</ref> Od Ustava 1963. do Ustavnoga amandmana XXXI. (1971.<ref name="XXXI">{{srp icon}} [[s:sr:Уставни амандмани XX до XLII (1971)#АМАНДМАН -.7BXXXI.7D-|Amandman ХXXI. na Ustav SFRJ, točka 7., stavka 1.]]; 8. srpnja 1971. {{Citat|7. Savezni zakoni i drugi opšti akti saveznih organa donose se i objavljuju u službenom listu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u autentičnim tekstovima na jezicima naroda Jugoslavije, utvrđenim republičkim ustavima.}}</ref>) četiri<ref name="Bakarić">Vladimir Bakarić, ''Društvene klase, nacija i socijalizam'', izbor tekstova: Jakov Franić i Vladimir Štokalo, Biblioteka Suvremena misao, Školska knjiga, Zagreb, 1976., str. 209. − 214.</ref> jezika pod nazivima: srpskohrvatski, hrvatskosrpski, slovenski i makedonski. Od 1971. nazivi jezika na kojima će se izdavati službeno glasilo definirani su republičkim ustavima socijalističkih republika.<ref name="XXXI"/>
<br>
Redak 66:
|valuta = [[jugoslavenski dinar]]
|vremenska_zona = +1
|internet = [[.yu]] ''(uvođenje [[1989.]])''<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/8278364.stm], news.bbc.co.uk, pristupljeno 12. studenoga 2017.</ref>
|broj = 38
|fusnote = <sup><small><b>1)</b></small></sup> Ustavom SR Slovenije priznat je status narodnosti [[Mađari]]ma i [[Talijani]]ma, a njihovi jezici su imali status službenih jezika u pojedinim općinama, te status službenih jezika u odgojno-obrazovnomu sustavu.<br>