Tvrđa: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Redak 6:
 
==Povijesni razvoj==
Nakon oslobođenja grada od [[Osmansko carstvo|osmanske vlasti]] [[1687.]] austrijske vojne vlasti pristupile su planskoj izgradnji nove tvrđave [[1. kolovoza]] [[arhitektura u 1712.|1712.]], pod nadzorom zapovjednika osječke tvrđave [[general]]a ''[[Johann Stephan von Beckers|Johanna Stephana baruna von Beckersa]]'', a u projektiranje se tijekom gradnje priključio [[Maximilian Eugen Gosseau d'Henef]].<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/203836 Radovi Instituta za povijest umjetnosti 37/2013.] Petar Puhmajer: ''Odraz ugarske graditeljske radionice Andreasa Mayerhoffera u stambenoj arhitekturi Osijeka u 18. stoljeću'', str.131</ref> Podignuta je po uzoru na nizinske [[Nizozemska|nizozemske]] vojne fortifikacije.
 
Do [[arhitektura u 1722.|1722.]] tvrđava je uglavnom dovršena, ali su gradnje manjeg opsega bile nastavljene do šezdesetih godina [[arhitektura u 18. stoljeću|18. stoljeća]]. U [[arhitektura u 19. stoljećestoljeću|19. stoljeću]] bilježimo izgradnju samo manjeg broja zgrada unutar tvrđave. Zbog potreba vojske sve su građene od pečene opeke i kamena.
 
Osječka je Tvrđa u 18. i 19. stoljeću bila multietnički [[grad]]. U njoj su živjeli domaći ljudi i doseljenici iz [[Štajerska|Štajerske]], [[Kranjska|Kranjske]], [[Bavarska|Bavarske]], [[Moravska|Moravske]], [[Italija|Italije]], [[Francuska|Francusk]]e, [[Ugarska|Ugarske]], [[Bugarska|Bugarske]]. Strani su doseljenici učili [[hrvatski jezik]], ali ipak su službeni jezici bili [[Latinski jezik|latinski]] i [[Njemački jezik|njemački]]. Pojedine su trgovačke obitelji govorile novogrčki i [[Talijanski jezik|talijanski]] te [[Francuski jezik|francuski]], pa tako Tvrđa ima obilježje internacionalnog grada s više jezika.