Budizam: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
m uklonjena promjena suradnika 93.142.167.38 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika PajoPajimir |
||
Redak 2:
'''Budizam''' je jedna od pet velikih svjetskih [[religija|religija]]. Nastao je u VI. stoljeću pr. Kr. u sjevernoj [[Indija|Indiji]]. Osnovao ga je [[Buda|Sidarta Gautama]], za kojeg se većina stručnjaka slaže da je živio od 563. do [[483. pr. Kr.]] Najstariji sačuvani podaci nalaze se u tekstovima prakriti skupine jezika koja uključuje gandari i pali. Tekstovi na pali jeziku su formirali kanon današnjeg [[teravada]] budizma dok su gandara tekstovi, iako nestali iz aktivne upotrebe, kao najstariji dostupni zapisi danas iznimno bitni za razumijevanje ranih faza razvoja. Djelomično su sačuvane i druge verzije ranih škola pri čemu su važni kineski prijevodi koji ponekad sadrže jedine preostale zapise određenih tekstova, kao i neki drugi fragmenti i tekstovi. Glavne grane budizma su teravada (škola starih) i mahajana (velika kola) dok se vađrajana ponekad smatra zasebnom, a ponekad dijelom mahajane. Budizam utjecao na europsku filozofiju, osobito u XIX. stoljeću. Broj sljedbenika budizma procjenjuje se između 150 do 500 milijuna jer budizam ne isključuje i pripadnost nekoj drugoj vjeri.<ref name="HEb">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9995 budizam], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], pristupljeno 19. studenog 2015.</ref>
==Povijest==
Budizam je▼
===Siddharta Gautama (Buda)===
{{glavni|Buda}}
[[File:Bodhitree.jpg|thumb|150px|Stablo ispod kojeg je, prema predaji, Siddharta Gautama doživo prosvjetljenje]]
Prema vjerskim zapisima Sidarta Gautama je bio sin bogatog vladara manjeg teritorija u podnožju [[Himalaja|Himalaje]], u današnjem [[Nepal|Nepalu]]. Njegovom je ocu prorokovano da će sin postati ili veliki vladar ili prosjak, lutalica i beskućnik. Otada ga je pokušavao zaštititi od svih nevolja ovoga svijeta. Gautama je odgajan u prekrasnim palačama, poučavan je znanosti i umjetnosti, a u šesnaestoj godini je stupio u brak sa Jašodarom, vršnjakinjom plemenita roda s kojom je dobio sina Rahulu.
Dok mu je sin odrastao Gautamu je počeo uznemirivati problem ljudske boli i patnje, pa je unatoč nagovorima oca napustio toplinu i udobnost doma da bi se posvetio traženju rješenja u [[Asketizam|asketskom]] odricanju, potaknut ranijim iskustvom pri rijetkom izlasku iz sigurnosti palače, kada se susreo sa starcem u posljednjem stupnju [[Senilizacija|senilnosti]], čovjekom pogođenim bolešću, truplom koje su nosili na spaljivanje i na kraju, zadovoljnim redovnikom koji je putovao svijetom s prosjačkom zdjelom, odjeven u jednostavnu žutu haljinu, ali je ipak zračio radošću i mirom.
Gautama je proveo nekoliko godina udubljen u najekstremnije asketske vježbe izgladnjujući se gotovo do smrti i [[Kontemplacija|kontemplirajući]] pod vodstvom nekolicine poznatih sramana učitelja svog vremena, ali je rješenje problema patnje pronašao tek kad se odrekao tog puta postigavši [[Nirvana|nirvanu]] ispod "Drva prosvjetljenja", pod kojim se zavjetovao sjediti u meditaciji sve dok ne ostvari svoj cilj. Tada je postao Buda (prosvijetljeni) i spoznao je podrijetlo patnje i boli kao i put koji vodi oslobođenju. Svoja je iskustva i spoznaje sažeo u formulama četiri plemenite istine i osmerostrukog puta koje spominje već u prvoj propovijedi i koje su temelji budističke doktrine.
[[File:Buddhist distribution (version2).png|thumb|300px|Rasprostranjenost budizma]]
Buda je ubrzo nakon prosvjetljenja počeo podučavati te prihvaćati učenike u svojevrsnu asketsku zajednicu. U početku je ona bila dosta neformalna, a s vremenom su se, kao odgovor na potrebe organizacije razvijala kompleksna redovnička pravila. Ona su i danas jedan od najstarijih tekstualnih izvora budizma i svjedoka razvoja zajednice. Redovnička je zajednica do današnjih dana u većini budističkih kultura ostala temeljem i čuvarem religije.
==Podjela==
| |||