Beli Manastir: razlika između inačica

|autooznaka = BM

}}-->

'''Beli Manastir''' ([[Mađarski jezik|mađ.]] ''Pélmonostor'', [[Srpski|srp.]] ''Бели Манастир'', narodski i zastarjelo ''Monoštor'' ili ''Pelmonoštor''), naselje u [[Baranja|Baranji]] u istoimenom gradu [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]], [[Hrvatska]], najveće i najznačajnije naselje te kulturno i privredno središte Baranje. Zaštitnik grada je [[Sveti Martin]].

 

== Ime ==

Ime '''Monostor''' odnosi se na nekadašnji [[samostan]] ([[manastir]]) Sv. Mihajla izgrađen u blizini Branjina vrha. Kasnije se ime počelo rabiti za čitavo naselje.<ref name="Međeral">[[Krešimir Međeral-Sučević]]: ''[http://hrcak.srce.hr/file/35059 Usporedni pregled hrvatskih i mađarskih baranjskih ojkonima]'', ''Folia onomastica croatica'', 15 (2006.) {{pdf}}, pristupljeno 28. prosinca 2015.</ref>

 

 

== Povijest ==

U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] ugarski [[palatin]] Moys de Daro dao je [[1227.]] godine na svojemu imanju u mjestu Pél sagraditi [[samostan]]. Zbog toga je mjesto poslije nazvano Pél Monostor (tj. Pélov Samostan). Kada je južna Baranja pripala [[1920.]] godine Kraljevstvu (od [[28. lipnja]] [[1921.]] godine Ustavnoga naziva [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]) mjestu se spremala promjena naziva koja se dogodila [[1923.]] godine. Od tada se mjesto naziva Beli Manastir. Beli Manastir postao je [[1945.]] godine općinskim središtem u sastavu Hrvatske, kamo je i cijela Baranja etnički, kulturno, geopolitički i gospodarski pripadala. Od doba socijalizma, [[1945.]] godine pa do demokratskih promjena 1990. godine, Beli Manastir bio je jakim središtem srbijanske politike. Unatoč svemu tome, grad je zadržao svoju hrvatsko – mađarsku prirodu, dok su Nijemci [[1945.]] godine morali napustiti Baranju.{{nedostaje izvor}}