Banovina Hrvatska: razlika između inačica

[[Datoteka:Creation of Banovina.png|mini|lijevo|180px|<br/>{{legenda|#00008B| [[Savska banovina]]}}{{legenda|#9400D3| [[Primorska banovina]]}}{{legenda|#B0C4DE| Dodani kotari}}]]

Banovina je nastala spajanjem dotadašnje [[Savska banovina|Savske]] i [[Primorska banovina|Primorske banovine]], uz dodatak većinski hrvatskih kotareva iz ostalih banovina ([[Brčko]], [[Derventa]], [[Dubrovnik]], [[Fojnica]], [[ Gradačac]], [[Ilok]], [[Šid]] i [[Travnik]]). Obuhvaćala je površinu od 65.456 km.<ref>Stjepan Srkulj i Josip Lucić, Hrvatska povijest u dvadeset pet karata, Prošireno i dopunjeno izdanje, Zagreb 1996., 101.</ref>

 

Pri stvaranju nove jedinice primijenjeno je povijesno načelo (područja [[Trojednica|Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]]) te etničko načelo - oduzeti su većinski srpski istočni [[Srijem]], kotar [[Dvor na Uni]] te [[Boka kotorska]], a dodani većinski hrvatski kotarevi iz BiH. Do ovakvih se granica došlo nakon teških pregovora, tako da nijedna strana nije do kraja bila zadovoljna. Srpska strana stoga što je niz kotareva sa srpskom većinom ostao unutar Banovine, a hrvatska jer nije uključila Zapadnu Bosnu ([[Turska Hrvatska|Tursku Hrvatsku]]), te [[Baranja|Baranju]] i Sjevernu [[Bačka|Bačku]]. Granice Banovine su smatrane privremenima i naglašeno je da će doći do daljnjih promjena u sklopu preuređenja države. [[Hrvati u Vojvodini|Hrvati u Sjevernoj Bačkoj i Baranji]] tražili su na brojnim manifestacijama sjedinjenje šest kotara u kojima su imali apsolutnu većinu ([[Darda]], [[Batina]], [[Subotica]], [[Sombor]], [[Apatin]] i [[Odžaci (Odžaci, Srbija)|Odžaci]]), za koje se uvriježio naziv ''[[Bačka Hrvatska]]''.<ref>Krešimir Bušić: [http://hrcak.srce.hr/file/27968 ''Odjeci uspostave Banovine Hrvatske u hrvatsko-bunjevačkoj javnosti''], Druš. istraž. God. 14 (2005), br. 4-5 (78-79), str. 719-741</ref> Hrvati iz [[Ravno]]g i [[Popovo polje|Popova polja]] zatražili su također pripajanje Hrvatskoj.<ref name="ispostava"/>