Jacques Lacan: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Slika Portrait_de_Jacques_Lacan.jpg je uklonjena jer ju je na Commonsu obrisao Daphne Lantier |
fotografija, izvori, proširenje (prvi dio) |
||
Redak 2:
| regija = Zapadna filozofija |
| era = [[Filozofija 20. stoljeća]] |
| slika = Jacques Lacan.jpg
| opis_slike =
| ime = Jacques Marie Émile Lacan |
| rođenje = [[13. travnja|13. travanj]] [[1901.]] [[Pariz]], [[Francuska]] |
Redak 14:
}}
'''Jacques Marie Émile Lacan''' ([[Pariz]], [[13. travnja]] [[1901.]] - Pariz, [[9. rujna]] [[1981.]]), francuski [[psihoanaliza|psihoanalitičar]] i [[Psihijatrija|psihijatar]]. Dao je značajan doprinos psihoanalizi i filozofiji te je nazivan najkontroverznijim psihoanalitičarem nakon [[Sigmund Freud|Freuda]]. Od 1953. do 1981., u Parizu je održavao godišnje seminare koji su 1960-ih i 1970-ih godina utjecali na francuske intelektualce, naročito na [[Poststrukturalizam|poststrukturaliste]]. Radeći interdisciplinarno i na tragu Freuda, bavio se pitanjima [[Nesvjesno|nesvjesnog]], [[strah od kastracije|straha od kastracije]], [[ego|ega]], identifikacije i jezika kao subjektivne percepcije. Lacanove ideje su značajno utjecale na kritičku teoriju [[Frankfurtska škola|Frankfurtske škole]], [[teorija književnosti|teoriju književnosti]], francusku filozofiju 20. stoljeća, [[sociologija|sociologiju]], [[feministička teorija|feminističku teoriju]] i kliničku psihoanalizu.
==Biografija==
Diplomirao je medicinu, a specijalizirao neurologiju i psihijatriju.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35016 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Lacan, Jacques''] (pristupljeno 15. prosinca 2017.)</ref> Prve tekstove objavljuje već kasnih 1920-ih, tijekom studija psihijatrije. Doktorira 1932. tezom o paranoidnoj psihozi u relacijama s ličnosti (''De la psychose paranoïaque dans ses rapports avec la personnalité'').
Ključno za njegovo formiranje kao interdisciplinarnog mislioca je razdoblje 1930-ih. U to vrijeme puno piše i objavljuje, kreće se u krugu pariških [[Nadrealizam|nadrealista]] i [[Dadaizam|dadaista]], počinje učiti praktičnu psihoanalizu uz [[Rudolph Lowenstein|Rudolpha Lowensteina]] (kojega je licencirao Freud), pohađa seminare o [[Hegel|Hegelovoj]] [[Fenomenologija duha|Fenomenologiji duha]] i prvi put predstavlja teoriju stadija zrcala na međunarodnoj konferenciji društva psihoanalitičara (Marienbad, 1936). Raznoliki interesi iz područja psihoanalize, psihijatrije, filozofije, umjetnosti i književnosti odredili su kasniji Lacanov intelektualni put.<ref>[https://plato.stanford.edu/archives/win2016/entries/lacan/ Johnston, Adrian, ''Jacques Lacan'', The Stanford Encyclopedia of Philosophy, Winter 2016 Edition, Edward N. Zalta (ur.)] (pristupljeno 15. prosinca 2017.)</ref>
Iduće desetljeće je manje plodno - [[Drugi svjetski rat]] donosi prekid njegovog psihoanalitičkog rada, kao i rada s Lowensteinom koji 1939. odlazi u rat.<ref>[http://www.lacan.com/rolleyes.htm Lacan.com, Chronology (pristupljeno 15. prosinca 2017.)</ref> Tijekom rata boravi pet tjedana u Velikoj Britaniji, i upoznaje tamošnje prakse ratne psihijatrije, čije će karakteristike opisati 1947. u djelu “Britanska psihijatrija i rat". Do kraja 1940-ih će napisati još niz radova koji će kasnije ući i u njegovu kapitalnu zbirku predavanja i članaka [[Spisi (Lacan)|Spisi]] (Écrits, 1966).<ref>[https://plato.stanford.edu/archives/win2016/entries/lacan/ Johnston, Adrian, ''Jacques Lacan'', The Stanford Encyclopedia of Philosophy, Winter 2016 Edition, Edward N. Zalta (ur.)] (pristupljeno 15. prosinca 2017.)</ref>
==Djela==
* ''Spisi (Écrits, 1966)''
==Vidi još==
* [[Tristan Tzara]]
* [[Andre Breton]]
* [[Jean-Paul Sartre]]
* [[Simone de Beauvoir]]
==Izvori==
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Lacan, Jacques}}
[[Kategorija:Francuski filozofi]]
| |||