Velika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika Only fan (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ivica Vlahović |
→Povijest: Dodan Sadržaj Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 73:
== Povijest ==
Na južnim obroncima Papuka (953), nasuprot Požegi, uvuklo se među dvije planinske kose naselje Velika. Ispresijecano je brojnim brzacima potoka Veličanke. Istočnim dijelom planinskog lanca protiče rječica Dubočanka, a zapadnim dijelom Veličanka, zvana još i Božji zdenac. Mjesto je poznato već u srednjem vijeku. U njemu već u 12. st. postoji crkva, a župa se spominje 1332. godine. Sadašnja crkva, gotičkog stila, pripadala je augustincima. Građena je početkom 14. st., a god. 1435. spominje se i samostan. Za vrijeme turskog vladanja u Slavoniji ( 1535.– 1700.) jedino je u Velikoj bilo dopušteno vršiti vjerske obrede i zvoniti zvonima. U to vrijeme u Velikoj su bili oci Franjevci redovito obilazili zastrašene katolike, poučavajući ih u vjeri. U Velikoj i okolici našlo se rimskih grbova i novca. To je znak da je u ovom kraju i mjestu postojalo staro naselje. Možda je te stare i prastare stanovnike privukla topla voda, koja još i danas izvire iz stijene. Dva jaka vrela davala su dovoljne količine vode, što je omogućilo da su 1900. g. postojali zatvoreni bazeni i uređeni kupališni prostor.
Prema arheološkim nalazima iz same Velike i bliže okolice, naše mjesto je bilo naseljeno od pamtivjeka. Izmijenile su se tu mnoge kulture i mnogi gospodari. Prvi sačuvani, pisani, dokument u kojemu se spominje Velika, datira iz 1332. godine. Dakle, ove se godine navršilo 675. godina od prvog pisanog spomena našeg mjesta. Te, 1332. napravljen je zapis prilikom skupljanja papinske desetine iz kojeg se može iščitati da je ovdašnji župnik Demetrije platio 20 banovaca papinske desetine. U dokumentu se navodi de subcastro Velka, tj. podgrađe Velika. Taj zapis dovodi do nekoliko mogućih verzija gdje se u ono doba nalazila župna crkva, a gdje plemički kaštel i utvrda. Naime, prema nekim opisima veličkog kaštela to nikako nije utvrda iznad našeg mjesta kojeg svi znamo kao Velički stari grad. Prema nekim povjesničarima kaštel treba tražiti ili oko sadašnje crkve ili oko kapele sv. Marka u donjem dijelu Velike. Iz navedenog dokumenta, gdje se spominju i neka druga mjesta iz naše okolice bilo bi moguće utvrditi i ekonomsku snagu veličke župe. Bilo samo važno napomenuti da ova obljetnica nije mala. Mnogi veći hrvatski, ali i europski gradovi tada još nisu postojali ili su bili u samo začetku. Bilo bi lijepo, kad bismo mi Veličani, bili malo ponosniji na našu bogatu povijest i to prezentirali drugima i na dostojan način obilježavali i čuvali u tradiciji.
== Gospodarstvo ==
| |||