Razlika između inačica stranice »Hamas«

Dodan 3.661 bajt ,  prije 4 godine
bez sažetka
m (uklonjena promjena suradnika 93.143.225.88 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Rakija)
}}
 
'''Hamas''' (''[[arapski jezik|ar.]] Ḥarakat al-Muqāwamah al-ʾIslāmiyyah'', u doslovnom prijevodu ''Islamski pokret otpora''; ''Hamas'', hrabrost) je [[Palestina|palestinska]] fundamemtalnistička[[suniti|sunitsko]]-islamistička fundamentalistička organizacija. kojaIma jedva osnovanakrila: socijalno, [[1987.Dawah]] godinei podvojno, imenom[[Izz ad-Din Palestinskoal-Qassamove krilobrigade]]. Od 2007, Hamas ''de facto'' samostalno upravlja [[MuslimanskoPojas bratstvoGaze|muslimanskogPojasom bratstvaGaze]],. aNe osnovaopriznaje ga jepostojanje [[šeikIzrael|Izraela]], već njegovo područje zove „cionistički [[Ahmed Yassinentitet]]. OrganizacijaStav imaje dvate ogranka,organizacije ada točitava su[[Palestina]] supripada ogranakArapima socijalnete službeniječe pravo ([[DawahŽidovi]])ma da imaju državu na tom području. Nekoliko država i vojnimeđunarodnih ogranakorganizacija, uključujući ([[IzzAustralija|Australiju]], ad-Din[[Europska al-Qassamoveunija|Europsku brigadeuniju]])., U[[Izrael]], [[ArapskiJapan]], jezik[[Kanada|arapskomKanadu]], jeziku[[Novi Zeland]], riječ[[Sjedinjene ''hamas''Američke značiDržave]] hrabrosti [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], smatraju Hamas [[terorizam|terorističkom]] organizacijom.
 
Hamas je osnovan 1987, ubrzo nakon izbijanja Prve Intifade, kao podružnica egipatskog [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskog bratstva]] koje je djelovalo na području Pojasa Gaze podržavajući politiku izbjegavanja otvorenih sukoba s Izraelom i suzdržavanja od otpora, istovremeno ponašajući se neprijateljski prema [[Palestinska oslobodilačka organizacija|Palestinskoj oslobodilačkoj organizaciji]]. Suosnivač Hamasa [[šeik]] [[Ahmed Yassin]] izjavio je 1987. da je Hamas osnovan kako bi oslobodio [[Palestina|Palestinu]], uključujući teritorij današnjeg Izraela, od "izraelske okupacije" i uspostavio islamsku državu na području Izraela, [[Zapadna obala|Zapadne obale]] i Pojasa Gaze. Ovo je potvrđeno u Povelji Hamasa 1988. Vođe Hamasa su objavile da su spremne prihvatiti desetogodišnju primirje ako se Izrael povuče unutar granica iz 1967 i Palestincima izbjeglim 1948 nakon poraza Arapskih vojnih snaga u [[Arapsko-izraelski rat 1948.|Arapsko-izraelskom ratu]], uključujući i njihovo potomstvo, da se vrate na teritorij Izraela, iako su naglasili da to nikako ne bi značilo priznavanje Izraela ili kraj sukoba. Hamasovo vojno krilo protivi se bilo kakvom primirju. Analitičari smatraju da je vođama Hamasa jasno da mnogi njihovi zahtjevi nikada neće biti prihvaćeni.
Ne priznaje postojanje [[Izrael|Države Izrael]], već to područje zove „cionistički [[entitet]].“ Stav je te organizacije da čitava Palestina pripada Palestincima te niječe pravo [[Židovi]]ma da imaju državu na tom području. [[Europska unija]], [[Kanada]], [[Izrael]], [[Japan]] i [[Sjedinjene Američke Države]] smatraju Hamas terorističkom organizacijom.
 
Vojno krilo Hamasa je poduzelo brojne napade na izraelske civile i vojnike, često ih opisujući kao osvetu, osobito za ubojstva Hamasovih čelnika. Taktike Hamasa uključuju samoubilačke napade, a od 2001. i raketne napade. Hamasov raketni arsenal, iako se uglavnom sastoji od kratkometražnih ''Qassam raketa'' iz kućne radinosti, također uključuje oružje dugog dometa kojem su dosegli glavne izraelske gradove, uključujući [[Tel Aviv]] i [[Haifa|Haifu]]. Hamasovi napadi na Izraelske civile osuđeni su kao [[ratni zločin]]i i [[Zločin protiv čovječnosti|zločini protiv čovječnosti]] od strane organizacija za zaštitu ljudskih prava kao što je [[Human Rights Watch]]. Istraživanje Palestinskog centra za ispitivanje javnog mnijenja, provedeno 2017 na palestinskim područjima, pokazao je da su Hamasove nasilne metode nepopularne i da bi većina Palestinaca htjela da Hamas "prihvati trajno rješenje dviju država na temelju granica iz 1967."
 
Na palestinskim parlamentarnim izborima u siječnju 2006., Hamas je osvojio većinu u palestinskom parlamentu, pobijedivši [[Fatah]]. Nakon izbora, članice takozvanog "kvarteta" (Sjedinjene Američke Države, Rusija, Ujedinjeni narodi i Europska unija) su uvjetovale nastavak davanja humanitarne pomoći [[Palestinska Autonomna Područja|Palestinskim Autonomnim Područjma]] obvezivanjem na nenasilje, priznavanjem Izraela i prihvaćanjem prethodno potpisanih sporazuma. Hamas je odbio prihvatiti uvjete što je dovelo do toga da je "kvartet" suspendirao isporuku pomoći, a Izrael nametnuo ekonomske sankcije, na područje pod upravom Hamasa (Pojas Gaze).
 
U ožujku 2007, formirana je vlada nacionalnog jedinstva koju je predvodio premijer Ismail Haniyeh iz Hamasa, ali to nije uspjelo ponovno pokrenuti isporuku međunarodne financijske pomoći. Ubrzo su izbile napetosti između Hamasa i Fataha oko kontrole palestinskih snaga sigurnosti tokom bitke u Gazi nakon čega je Hamas preuzeo kontrolu nad Gazom, dok su njegovi dužnosnici bili izbačeni s vladajućih položaja na Zapadnoj obali. Izrael i Egipat tada su nametnuli ekonomsku blokadu pojasa Gaze na temelju toga što snage Fataha više nisu pružale sigurnost na tom području. Hamas i Fatah su 2011. potpisali sporazum o pomirenju kojim se planira uspostava zajedničke palestinske vlade no isti se ne provodi.
 
[[Kategorija:Bliskoistočni sukob]]
131

uređivanje