Razlika između inačica stranice »Sandžak«

Dodana 563 bajta ,  prije 2 godine
Represiju su trpili i s druge strane. Ostala su sjećanja na pogrome Titovih horda, koje su ne samo ubijale ljude, Bošnjake i Hrvate, nego čak rušili i povijesne zgrade, da bi na njihovom mjestu gradile zdanja ''nove arhitekture''. Preko 1000 istaknutih građana je pogubljeno u Novom Pazaru i blizini, samo nakon presude koju je izrekao 19. siječnja 1945. prijeki komunistički sud.<ref name="HIC-21012008">[http://www.hic.hr/politika-Petric-arhiv04.htm HIC] Domagoj Ante Petrić: Rusija, Kina i Indija podržavaju opasnu teoriju na Balkanu. Revizionizam kao ideologija mržnje'', 21. svibnja 2008. (pristupljeno 18. prosinca 2017.)</ref>
 
Od uspostavljanja republičkih granica [[1945]]. godine, Sandžak je podijeljen između Srbije i Crne Gore. Sandžak, sa svojih 8.600 četvornih kilometara područja na kojem je nastanjeno nešto manje od 500.000 ljudi, a djelomično je potpalo pod Srbiju, djelomično pod Crnu Goru.<ref name="HIC-21012008"/> Kao neminovna posljedica jugoslavenskog federalizma, Sandžak je počeo gubiti koheziju jedinstvenog prostora. Južni i sjeverni dijelovi regije su počeli, nakon 1945. godine, gravitirati prema vlastitim republičkim centrima u gospodarskom, prometnom i političkom smislu. Nakon pogoršanja odnosa između Srbije i Crne Gore u [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], što se nastavilo i u Državnoj Zajednici [[Srbija i Crna Gora]], administrativna linija koja prolazi sredinom Sandžaka je dobila sve odlike međudržavne granice. Raspadom Državne Zajednice Srbija i Crna Gora ovaj proces je službeno okončan.
 
21. listopada 1991. srbijanska vlada odbila je dopustiti Muslimanima održavanje referenduma o budućnosti Sandžaka, prijeteći organizatorima uhićenjem. 29. listopada 1991. Osamdeset posto birača odazvalo se [[Referendum za autonomiju Sandžaka|referendumu za autonomiju Sandžaka]] kojeg su organizirali Muslimani kao većinski narod u toj regiji, a 90 posto glasovalo za autonomiju.<ref name="spomenar30">[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar30.htm HIC] ''Hrvatski spomenar'' (pristupljeno 18. prosinca 2017.)</ref>
Ciljevi muslimana ove regije su autonomija ili čak nezavisnost. Prisutnost prerušenih arapskih ekstremista već je dokazana, ali oni u stvari koriste posebnosti muslimana te regije, koji ne žele kompromise jer je njihova vovijest označena tuđom represijom. Režimska policija ubila je na Sandžaku nakon niza oružanih sukoba jednog vahabita, čija je smrt obznanila širokoj javnosti snagu sandžačkog pokreta. Muftija poglavar Islamske zajednice Srbije tvrdi da je u Sandžaku narod okupljen oko njega, što je daleko od istine, jer ogromna većina puka muslimanske vjere odbija njegovu pro-beogradsku politiku, te slijedi reis-ul-ulemu Cerića kao svog istinskoga vođu. Snažan je osjećaj pripadnosti bošnjačkom etničkome korpusu.<ref name="HIC-21012008"/>
 
 
Nakon pogoršanja odnosa između Srbije i Crne Gore u [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], što se nastavilo i u Državnoj Zajednici [[Srbija i Crna Gora]], administrativna linija koja prolazi sredinom Sandžaka je dobila sve odlike međudržavne granice. Raspadom Državne Zajednice Srbija i Crna Gora ovaj proces je službeno okončan.
 
Ciljevi muslimana ove regije su autonomija ili čak nezavisnost. Državni vrh Srbije protivi se i autonomiji. Prisutnost prerušenih arapskih ekstremista već je dokazana, ali oni u stvari koriste posebnosti muslimana te regije, koji ne žele kompromise jer je njihova vovijest označena tuđom represijom. Režimska policija ubila je na Sandžaku nakon niza oružanih sukoba jednog vahabita, čija je smrt obznanila širokoj javnosti snagu sandžačkog pokreta. Muftija poglavar Islamske zajednice Srbije tvrdi da je u Sandžaku narod okupljen oko njega, što je daleko od istine, jer ogromna većina puka muslimanske vjere odbija njegovu pro-beogradsku politiku, te slijedi reis-ul-ulemu Cerića kao svog istinskoga vođu. Snažan je osjećaj pripadnosti bošnjačkom etničkome korpusu.<ref name="HIC-21012008"/>
 
== Vidi i ==