Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 513 bajtova ,  prije 1 godinu
21. listopada 1991. srbijanska vlada odbila je dopustiti Muslimanima održavanje referenduma o budućnosti Sandžaka, prijeteći organizatorima uhićenjem. 29. listopada 1991. Osamdeset posto birača odazvalo se [[Referendum za autonomiju Sandžaka|referendumu za autonomiju Sandžaka]] kojeg su organizirali Muslimani kao većinski narod u toj regiji, a 90 posto glasovalo za autonomiju.<ref name="spomenar30">[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar30.htm HIC] ''Hrvatski spomenar'' (pristupljeno 18. prosinca 2017.)</ref>
 
U bošnjačko-hrvatskom sukobu zloglasnu ulogu su imale Sandžaklije. U pokoljima Hrvata u sjevernoj Hercegovini oni su rukovodili i organizirali skoro sve pokolje. Poslani su na mjesta zapovjednika upravo na područja gdje su živjeli Hrvati i muslimani. Pridošli Sandžaklije brzo su preuzeli ili dobili svu vojnu i političku vlast. Prema jednoj teoriji poslala ih je Državna bezbednost Srbije radi potpirivanja rata između Hrvata i muslimana da bi se time sa srpske strane skinuta stigma agresora i zločinca, pošto je Srbija počela biti ucjenjivana pogromom muslimanskog stanovništva u Sandžaku. Druga teorija je da je Vrh Armije BiH namjerno poslao Sandžaklije rati izazivanja rata s Hrvatima, budući da domicilni muslimani na tim područjima nisu bili skloni tome. Treća teorija je da ih bošnjačko vodstvo ABiH poslalo Sandžaklije na ta područja jer su ih željeli zaštiti od možebitne osvete prema muslimanskom stanovništvu Sandžaka ako bi se borili protiv Srba. Muslimani Sandžaka su iskazivali neobjašnjivu mržnju prema Hrvatima, premda prije sukoba nisu živjeli na teritoriju gdje su živjeli Hrvati. Zvjerstva ne mogu naći izliku u nekoj osveti ili nečemu sličnom. Zapovjednik Prozorskog bataljona koja je izvršila pokolj u Uzdolu (Prozor-Rama) bio je Enver Buza. Visoki časnik ABiH koji je zajedno s Buzom planirao napad na Uzdol njegov je zemljak Zićro Suljević. Zapovjednik postrojbe za posebne namjene "Zulfikar" stacionirane u Jablanici bio je Zulfikar Ališpago-Zuka. Držali su logor za Hrvate u Donjoj Jablanici i uradili pokolj u selu Doljani (Jablanica). Bliski suradnik Ališpage, poznat po svireposti i ubijanju ratnih zarobljenika - Nihad Bojadžić. U jednoj verziji optužuje se Ramiza Delalića - Ćelu, da su njegovi ljudi uradili pokolj u Grabovici. Druga verzija ga brani da nema veze s tim i da je spasio dvojicu preostalih dječaka, i tvrdi da su mu nakon sastanku poslije pokolja Zuka i Sefer zamjerali zašto nije pobio i preživjelu dvojicu dječaka, a da je zapovjed za pokolj navodno dao Vehbija Karić. Delalić na to područje došao je samo u sklopu akcije "Neretva 93", nije obnašao vojnu dužnost na području sukoba ABiH -HVO. Militantna retorika Sefera Halilovića u ratu, priznavanje namjera u "Lukavoj strategiji" i netolerantne ratnohuškačke izjave godinama poslije rata daju mjesta pretpostavci o ulozi Sandžaklija iz KOS-a.<ref>[https://www.hercegovina.info/vijesti/vijesti/politika/ilija-zovko-sefer-halilovic-vjerna-kopija-slobodana-milosevica-s-konca-80-ih-79500 Hercegovina.info] Ilija Zovko: ''Sefer Halilović vjerna kopija Slobodana Miloševića s konca 80.-ih'' , 29. kolovoza 2014. (pristupljeno 18. prosinca 2017.)</ref>
 
Nakon pogoršanja odnosa između Srbije i Crne Gore u [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], što se nastavilo i u Državnoj Zajednici [[Srbija i Crna Gora]], administrativna linija koja prolazi sredinom Sandžaka je dobila sve odlike međudržavne granice. Raspadom Državne Zajednice Srbija i Crna Gora ovaj proces je službeno okončan.