Ivan Zajc: razlika između inačica

|djela = ''[[Mislav (opera)|Mislav]]''<br>''[[Ban Leget]]''<br>''[[Nikola Šubić Zrinski (opera)|Nikola Šubić Zrinski]]''<br>''[[Dolazak Hrvata]]''

Dana [[21. veljače]] [[1908.]] godine Zajc je na vlastitu molbu umirovljen, a tek [[1912.]] godine [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]] ga je imenovala počasnim članom. Dva dana prije smrti potužio se svojoj snahi da se ne osjeća dobro. Tužio se na poteškoće pri disanju. Dana 16. prosinca ustao je već oko 5 sati ujutro no ponovno je legao te je oko 9.30 spavajući umro. Sutradan je njegovo tijelo od 9 do 15 sati izloženo u kazališnom predvorju. Poslije blagoslova oprostio se od njega ravnatelj opere [[Srećko Albini]], a s kazališnog balkona otpjevali su tužaljke kazališni zbor i Savez hrvatskih pjevačkih društava. Poslije toga krenula je pogrebna povorka prema [[Mirogoj]]u. Tamo je govorio profesor Miler, a Savez hrvatskih pjevačkih društava otpjevao je [[Gjuro Eisenhuth|Eisenhuthovu]] tužaljku ''Nad grobom''. Zajc je pokopan u obiteljskoj grobnici Zajc - Dolovčak, prije trećega paviljona u arkadama, lijevo od glavnoga ulaza u groblje.<ref name="glasilo">Nada Bezić, [http://www.hgz.hr/images/hageze/Glasilo_HaGeZe_13-14_02.pdf Šetnja Mirogojem tragom povijesti HGZ-a], hgz.hr, ''HaGeZe: glasilo hrvatskoga glazbenog zavoda'', godište XVII, br. 2, studeni 2013., ISSN 1332-1129, str. 2., pristupljeno 18. prosinca 2017.</ref><ref name="hazu.hr">[http://info.hazu.hr/upload/Image/slike_stranica/odsjek_za_povijest_hrvatske_glazbe/Zajc-poster-5.pdf Putevima Ivana pl. Zajca. O stotoj obljetnici smrti], info.hazu.hr, pristupljeno 18. prosinca 2017.</ref> Uz njegovo je ime dodan plemićki nastavak "Zagicz" te "vitez reda [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]]".<ref name="hazu.hr"/>

Ivan Zajc živio je vrlo uredno. Ustajao je veoma rano u jutro te je već oko 4 sata sjedio kod svog pisaćeg stola i tiho zviždeći skladao. U 7 sati u jutro pio je mlijeko s pecivom, a zatim se do 8 odnosno 9 sati bavio ružama u vrtu. U glazbenoj školi radio je od 9 do 11 sati i od 15 do 18 sati, a u kazalištu od 11 sati često i do 14 sati, tako da za objed koji put nije imao više od pola sata vremena. Za vrijeme objeda držao je sat na stolu kako ne bi zakasnio na posao. Kod ručka i večere bile su na Zajčevu stolu dvije vrste vina - stolno koje je pio s mineralnom vodom i desertno vino. Poslije večere skladao je i do 1 sat u noći, tako da je veoma malo spavao. Uživao je u radu do kasno na večer i rano ujutro kad sve spava. Radio je pri petrolejskoj svjetiljci i bez naočala. Skladao je bez klavira, a sam je prepisivao i partiture i dionice. Dok je kazalište bilo u Gornjem gradu, poslije predstave okrijepio bi se čašom piva u kazališnoj restauraciji, obično u društvu s braćom Eisenhuth, J. Freudenreichom i A. Schwarzom. Njegovi prijatelji bili su: [[Josip Juraj Strossmayer]], [[Ivan Dežman]], [[Franjo Marković]], [[August Šenoa]], [[Ivan Zahar]], L.[[Ladislav Mrazović]], [[Ivan Kostrenčić]] i [[Josip Eugen Tomić]]. U mladosti je pušio cigare, ali je nakon prve [[Pneumonija|upale pluća]] prestao zbog zabrane liječnika, no tada je samo ''šnofao'' iz srebrne burmutice. Skupljao je olovke. S unucima je rado igrao igru ''Mlin'', ali nije volio gubiti pa su ga puštali da dobiva. Kao učitelj i dirigent uvijek je bio miran i strpljiv, svaku stvar, bila opera ili najmanji zbor, savjesno je proučavao i uvježbavao, a na probe je uvijek dolazio na vrijeme. Ako je morao što pokuditi činio je to mirno i prijateljski. Njegovo dirigiranje bilo je mirno i dostojno bez ikakvih velikih teatralnih kretnji. Vrlo je pazio na svoju vanjštinu, te je uvijek bio dotjeran. Bio je veoma pobožan. Nije bio odviše rječit, više je slušao nego govorio. U društvu je bio dobroćudan, zabavan i ugodan a kao učitelj strog i pedantan.

Zajc je skladao s poslovičnom lakoćom i za sobom ostavio opus od oko 1200 raznovrsnih djela za orkestar (Simfonička glazbena slika), za komorne sastave, za klavir, zatim 19 [[opera]] (''[[Mislav (opera)|Mislav]]'', ''Ban LegentLeget''), 26 opereta, scensku glazbu (za ''Dubravku'' [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]]), [[oratorij]] ''Oče naš'', oko 50 kantata (''Dolazak Hrvata''), 19 misa, 14 Ave Maria, 200 zborova (''Glasna jasna'', ''Putnik''), 170 solo pjesama (''Miruj, miruj, srce moje''; ''Moja lađa''; ''Vir''; ''Lastavicom''; ''Domovini i ljubavi''; ''Djevojka i ruža'').