Inačica od 7. lipnja 2017. u 17:30 uredi BlackArrow (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 21.672 edits m uklonjena promjena suradnika 188.117.196.211 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Maestro Ivanković ← Starija izmjena		Inačica od 23. prosinca 2017. u 14:43 uredi ukloni ovu izmjenu 188.252.225.140 (razgovor) →‎Općenito Novija izmjena →
Redak 8: Općenito prirodne podzemne šupljine nazivamo [[speleologija\|speleološkim]] objektima, a dijelimo ih na špilje i [[jame]]. Špilje su speleološki objekti čiji je prosječni nagib kanala manji od 45° u odnosu na horizontalu, a jame oni kod kojih je taj nagib veći od 45°. Osnovni dijelovi špilja su ulaz, kanal i dvorana. Špiljski kanal je izdužena špiljska šupljina, a dvorana je prostranija šupljina najčešće nastala širenjem špiljskih kanala. Špilje koje nemaju spoj s površinom nazivaju se kaverne. Prosječna starost špilja u svijetu je od nekoliko do desetak milijuna godina. Špilje i jame kategoriziramo po [[duljina]]ma i dubinama. Najdulja špilja na svijetu je [[Mammoth Cave]] sustav dugačak preko ~~500~~600 km. ~~Najdulja~~Najdulji ~~hrvatska~~hrvatski ~~špilja je Špiljski~~Jamski sustav je [[~~Đulin~~Kita ~~ponor~~Gaćešina – Draženova puhaljka]] -~~Medvedica~~ ~~dugačak~~[[Crnopac]], 16[[Južni Velebit]],4 kmčija duljina iznosi 34 282m. Najdublja [[jama]] na svijetu je [[Krubera-Voronja]] (masiv Arabika, [[Abhazija]], [[Gruzija]]), u kojoj se tijekom istraživanja [[2007.]] došlo do dubine -2190 m. Najdublja jama u Hrvatskoj je Jamski sustav [[Lukina jama]]-Trojama u [[nacionalni park Sjeverni Velebit\|Nacionalnom parku Sjeverni]] [[Velebit]], dubine 1392 m. Još dvije jame u Hrvatskoj su dublje od 1000 m, [[Slovačka jama]] (-1320 m) i Jamski sustav Velebita (-1026 m). [[Slika:Cave decorations in Biserujka.jpg\|mini\|300px\|lijevo\|Špiljski ukrasi u [[Biserujka\|Biserujci]] na otoku [[Krk]]u.]] Špilje karakteriziraju različite vrste taloga od kojih su najzanimljivije sige. One su značajne ne samo zbog estetskih vrijednosti, nego i zbog toga što sadrže precizne klimatske zapise iz naše daleke prošlosti. Postoje desetci vrsta siga čiji oblik ovisi o mineralnom sastavu i uvjetima nastanka.

Špilja: razlika između inačica