Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 4.430 bajtova, prije 1 godinu
Zemljopis, dorada i održavanje izabranog članka
stoti_dio_valute = 100 centa |
vremenska_zona = +1 <br> [[UTC]] +2 ljeti |
himna = [[Fratelli d'Italia]]<br>[[File:National anthem of Italy - U.S. Navy Band (long version).ogg|center]]|
internetski_nastavak = [[.it]] |
pozivni_broj = +39 |
Italija je mjesto nastanka [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]], jednog od najvećih carstava starog stoljeća. [[Barbari|Barbarske]] invazije uništile su [[Zapadno rimsko carstvo]] i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. [[Bizantsko Carstvo]] i [[Franačka]] su u ranom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetom rimskom carstvu]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Austrijsko Carstvo|Austriji]] da dominiraju talijanskom politikom. [[Ujedinjenje Italije|Italija je ujedinjena]] u drugoj polovini [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Od ujedinjenja pa do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Kraljevina Italija]] je stvorila [[Kolonijalizam|kolonijalno carstvo]] u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]] i istočnoj [[Afrika|Africi]].
 
U [[1946.]] godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača [[NATO]]-a, grupe [[G8]] i [[Europska ekonomska zajednica|Europske ekonomske zajednice]], današnje [[EU]].
 
==Povijest==
Ustavni sud (''Corte Costituzionale''), koji odlučuje o ustavnosti zakona, osnovan je tek nakon [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]].
 
== Zemljopis ==
 
[[Datoteka:Italy relief location map.jpg|mini|150px|desno|Zemljovid Italije]]
 
{{glavni|Zemljopis Italije}}
[[Datoteka:Italy relief location map.jpg|mini|150px|desno|Zemljovid Italije]]
 
Najveći dio Italije čini Apeninski poluotok, najveći [[poluotok]] u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], gdje zajedno s dva otoka - [[Sicilija|Sicilijom]] i [[Sardinija|Sardinijom]] - stvara zasebna mora, a to su [[Jadransko more]] na sjeveroistoku, [[Jonsko more]] na jugoistoku, [[Tirensko more]] na jugozapadu i [[Ligursko more]] na sjeverozapadu.
 
[[Apenini]] su gorski lanac koji se proteže duž čitavog poluotoka i na sjeverozapadu se spaja s planinskim lancem [[Alpe|Alpa]], koji polukružno zatvara Italiju na sjeveru. Na sjeveru je velika aluvijalna nizina rijeke [[Po]] i njezinih pritoka, koji se spuštaju s [[Alpe|Alpa]], Apenina i [[Dolomiti|Dolomita]]. Ostale važne rijeke su [[Tiber]], [[Adige]] i [[Arno]].
 
Najviši vrh je [[Mont Blanc]] (''Monte Bianco''), koji ima 4.810 m, a viši su vrhovi još i [[Monte Rosa]] (4.637 m) i [[Matterhorn|Monte Cervino]] (4.476 m - [[njemački|nje]].: Matterhorn). Italija ima tri slavna [[vulkan]]a: ugasli [[Vezuv]] kod [[Napulj]]a, najveći aktivni u [[Europa|Europi]] [[Etna]] (3.550 m) na Siciliji i [[Stromboli]] (924 m) na obližnjem istoimenom otočiću.
 
Ukupna površina države iznosi 301.230 km², od čega je 294.020 km² kopno, a 7.210 km² je voda.
==Regije==
 
=== Položaj ===
Italija se nalazi u [[Južna Europa|južnoj Europi]], između 35° i 47° sjeverne zemljopisne širine i 6° i 19° istočne zemljopisne dužine.
Italija obuhvata [[Apeninski poluotok]] i tri velika otoka na [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]].
 
Najveći otoci su:
* [[Datoteka:Sicilian_Flag.svg|border|23px]] [[Sicilija]]
* [[Datoteka:Flag_of_the_Italian_region_Sardinia.svg|border|23px]] [[Sardinija]]
* [[Datoteka:Bandiera_Elba.svg|border|23px]] [[Elba]]
 
Jedinu kopnenu granicu ima na sjeveru, na [[Alpe|Alpi]]ma, gdje graniči s [[Francuska|Francuskom]], [[Švicarska|Švicarskom]], [[Austrija|Austrijom]] i [[Slovenija|Slovenijom]]. Kopnenu granicu grubo određuje [[Alpe|Alpska razvodnica]], koja okružuje [[Dolina Poa|Padsku]] i [[Venecijanska nizina|Venecijsku niziju]]. Neovisne države [[San Marino]] i [[Vatikan]] su [[enklava|enklave]] unutar teritorije Italije, dok je [[Datoteka:Flag_of_Campione_d%27Italia.svg|border|23px]] [[Campione d'Italia]], talijanska [[enklava]] u Švicarskoj. Oblik zemlje podsjeća na čizmu, a Sicilija asocira na trokut. Izlazi na pet mora: [[Jonsko more|Jonsko]], [[Jadransko more|Jadransko]], [[Ligursko more|Ligursko]], [[Tirensko more|Tirensko]] i [[Sredozemno more]].
 
=== Geologija i reljef ===
Kroz cijeli [[poluotok]] prostiru se [[Apenini]], a na sjeveru jedan dio [[Alpe|Alpa]] pripada Italiji. Duž zapadne talijanske obale protežu se s sjevera u pravcu juga sljedeće rivijere: [[Talijanska rivijera]] u [[Ligurija|Liguriji]], [[Etrurska rivijera]] u [[Toskana|Toskani]] i [[Napuljska rivijera]] u [[Kampanja|Kampanji]]. Istočna obala je od [[Trst]]a na sjeveru do [[Gagliano del Capo|Galianoa]] na jugu.
 
[[Datoteka:Vesuvius from plane.jpg|220px|Vulkan [[Vezuv]]|mini]]
Država se nalazi na granici [[Euroazijska ploča|Euroazijske]] i [[Afrička ploča|Afričke ploče]], što doprinosi značajnoj seizmičkoj i vulkanskoj aktivnosti. U Italiji se nalazi 14 vulkana, od kojih su četiri aktivna: [[Etna]] na Siciliji, [[Stromboli]], [[Vulcano]] i [[Vezuv]]. Vezuv je jedini aktivni vulkan u kontinentalnoj Europi i poznat je zbog svoje erupcije koja je uništila [[Pompeji|Pompeja]] i [[Herkulanej]]a. Nekoliko otočja i brda je stvoreno vulkanskom aktivnošću, a sjeverozapadno od [[Napulj]]a se nalazi prilično aktivna [[kaldera]] [[Flegrejska polja|Campi Flegrei]].
 
=== Vode ===
Rijeke Italije slijevaju u [[Jadransko more|Jadransko]], [[Jonsko more|Jonsko]], [[Sredozemno more|Sredozemno]], [[Tirensko more|Tirensko]], [[Ligursko more|Ligursko]], [[Crno more|Crno]] i [[Sjeverno more]]. Najduže rijeke su [[Pad|Po]], [[Adige]], [[Tiber]], [[Adda]], [[Oljo]], [[Tanaro]], [[Ticino (rijeka)|Ticino]] i [[Arno]]. Po, s 652 km je najduža talijanska rijeka, teče na od [[Alpe|Alpa]] na zapadnoj granici s Francuskoj i sliva se u Jadransko more. U najveća talijanska jezera ubrajaju se [[Garda]] (367,94 km²), [[Maggiore (jezero)|Maggiore]] (212.51 km², na granici s Švicarskom) i [[Como]] (145,9 km²) u sjevernoj Italiji i [[Trazimensko jezero]] (124,29 km²) i [[Bolsena]] (113,55 km²) u srednjoj Italiji.
 
=== Klima ===
[[Datoteka:Val-d'Orcia-landscape-1.jpg|mini|220px|right|Detalj iz [[Toskana|Toskane]].]]
Klima Italije drastično varira od stereotipne [[sredozemna klima|mediteranske klime]] u zavisnosti od položaja. Primorskim dijelovima [[Ligurija|Ligurije]] i većim dijelom [[Apenini|Apeninskog poluotoka]] južno od [[Firenca|Firence]] vlada klasična mediteranska klima. Veći dio sjevernih unutrašnjih oblasti Italije, oko [[Torino|Torina]], [[Milano|Milana]] i [[Bologna|Bologne]] ima [[kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], koja se često po [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]] klasifikuje i kao [[Suptropi|vlažna suptropska klima]]. Primorski deijlovi poluotoka mogu imati drastično drugačiju klimu od planina i dolina u unutrašnjosti, posebno tokom zimskih mjeseci, kada na planinskim dijelovima vladaju hladnoće i [[snijeg]]. Primorski regioni imaju blage zime i topla i obično suha ljeta, mada i doline u unutrašnjosti mogu biti prilično tople ljeti.
 
== Regije ==
{{glavni|Regije Italije}}
{{Karta Talijanskih regija|float=right}}