Kultura u Hrvatskoj: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m Pravopisne pogreške.
Redak 3:
'''Kultura u Hrvatskoj''' ima svoje korijene u dugoj hrvatskoj povijesti: [[Hrvati]] naseljavaju ova područja četrnaest stoljeća ali postoje i značajni ostaci drugih, starijih naroda koji su živjeli na ovim područjima, i koji su dobro očuvani.
 
Zbog svog geografskog položaja, [[Hrvatska]] predstavlja mješavinu četiri različite kulturne sfere. Područje je bilo raskrižje između zapadnog i istočnog kulturnog i političkog utjecaja, još od podjele na [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]] i [[Istočno Rimsko Carstvo]], ali i dio [[Srednja Europa|Srednje]] i Mediteranske Europe.<ref name="HTZ-History-Culture">{{cite web|publisher=Hrvatska turistička zajednica|url=http://croatia.hr/en-GB/Discover-Croatia/Culture-and-History|title=Kltura i povijest {{eng oznaka}}|accessdate=7. listopada 2011.}}</ref> [[Ilirski pokret]] je bio najznačajniji period nacionalne kulturne povijesti, kao što se pokazalo da je 19. stoljeće bilo ključno u emancipaciji [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]], i razvoju umjetnosti i kulture na svim poljima, dajući mnogobrojne povjesnepovijesne osobe.
Vjerojatno je najpoznatiji hrvatski kulturni doprinos ostatku svjetske kulture, izum [[kravata|kravate]].
 
Redak 32:
U 7. stoljeću Hrvati, zajedno s drugim [[Slaveni]]ma i [[Avari]]ma, dolaze sa Sjevera Europe na ova područja gdje i danas obitavaju.<ref>[http://www.rastko.org.rs/arheologija/vsedov-slavs_2.html Valentin V. Sedov, ''Slavs in the Early Middle Ages'']</ref> Hrvati su bili veoma otvoreni prema [[rimska umjetnost|rimskoj umjetnosti]] i kulturi, ali prije svega prema [[kršćanstvo|kršćanstvu]].
 
Prve crkve<ref>[http://www.culturenet.hr/v1/english/panorama.asp?id=56 The First Croatian State]</ref> izgrađene su kao kraljevska svetišta, a najjači utjecaji rimske umjetnosti bili su u Dalmaciji gdje je urbanizacija bila najgušća, i gdje je bio veliki broj spomenika. Vremenom, taj utjecaj je zapostavljen s određenim pojednostavljenjima, izmjenjeniizmijenjeni su nasljeđeninaslijeđeni oblici a dolazi čak i do pojave originalnih građevina.
Najveća i najkompliciranija središnje-bazirana crkva je crkva sv. Donata u [[Zadar|Zadru]]. Iz ovih vremena, s njenom veličinom i ljepota se mogla jedino mjeriti [[Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu]]. Ograda [[oltar]]a i prozori su bili ukrašeni s providnim [[ornament]]ima poznatim pod nazivom [[hrvatski pleter]].
Neki put natpisi su bili napisani [[glagoljica|glagoljicom]]. Ubrzo je glagoljica zamijenjena latinicom na ogradama oltara i [[arhitrav]]ima starih hrvatskih crkava.
 
[[File:Dubrovnik-L04-1.jpg|right|thumb|260 px|Zidine [[Dubrovnik]]a, [[UNESCO]]-va baština]]
Ulazeći u zajedničku državu s [[Mađarska|Mađarskom]] u 12. stoljeću, Hrvatska gubi svoju neovisnost, ali ne gubi veze sa sjeverom i zapadom, i na taj načintako dolazi do jakog srednjeuropskogsrednjoeuropskog utjecaja na hrvatsku kulturu. Rano [[romanika|romanička]] umjetnost pojavljuje se u Hrvatskoj početkom 11. stoljeća s jakim razvojem [[manastir]]a i reformom crkve. U tom periodu, veliki broj vrijednih spomenika i [[artefakt]]a napravljen je duž obale, kao npr. [[Zadarska katedrala]] (crkva Sv. Stošije) u Zadru (13. stoljeće). U hrvatskom [[Romaničko kiparstvo|romaničkom kiparstvu]], imamo transformaciju iz ukrasnih pletera u figurativne reljefe. Najbolji primjer romaničkih skulptura su: drvena vrata [[Splitska katedrala|Splitske katedrale]] (djelo [[Andrija Buvina|Andrije Buvine]] (oko 1220.) i kameni portal [[Trogirska katedrala]], djelo [[Majstor Radovan|majstora Radovan]] (oko 1240). Brojne su rane [[freska|freske]] koje su najbolje očuvane u Istri. Na njima je moguće vidjeti mješavinu utjecaja iz Istočne i Zapadne Europe. Najstarije minijature su iz 13. stoljeća, u knjigama [[Evanđelje|Evanđelja]] iz Splita i Trogira.
[[File:Portal_Zagrebacke_katedrale.jpg|left|thumb|Portal Zagrebačke katedrale]]
Umjetnost [[Gotika|gotike]] događa se u 14. stoljeću u zlatno doba slobodnih dalmatinskih gradova koji su trgovali s hrvatskom vlastelom na kopnu. Najveći gradski projekt iz ovog vremena bila je izgradnja [[Stonske zidine|Stonskih zidna]], oko sedam kilometara zidina sa stražarskim kulama (14. stoljeće). [[Tatari]] su razrušili romanničkuromaničku katedralu u Zagrebu tijekom njihovog drugog [[Tatarski pohod na Europu|pohoda na Europu]] 1240., ali ubrzo poslije njihovog napuštanja Zagreba, mađarski kralj [[Bela IV.]] dodjeljuje gradu Zagrebu naslov slobodnog grada ''[[Zlatna bula Bele IV.|Zlatnom bulom kralja Bele IV.]]'' [[1242.]] godine. Ubrzo zatim biskup Timotej započinje ponovno izgradnju katedrale u gotičkom stilu.
 
[[Zadar]] je bio neovisan grad [[Mletačka republika|Mletačke republike]]. Najljepši primjeri gotičkog humanizma u Zadru su reljefi na pozlaćenom srebrnom limu, npr. na ''[[Škrinja Svetog Šimuna|Škrinji Sv. Šimuna]]'' (1380. majstor iz [[Milano|Milana]]). Gotičko slikarstvo je slabije očuvano, a najljepši radovi se mogu vidjeti u Istri u obliku fresaka npr. ''Vincenta iz Kastva'' u ''Crkvi sv. Marije'' u ''Škriljinama'' nedaleko ''Berama'', 1474. Iz tog doba su dva [[iluminirani rukopis|ilumirana rukopisa]] koje su napravili splitski svećenici, ''[[Hvalov zbornik]]'' (danas u Zagrebu) i ''[[Hrvojev misal]]'' (danas u [[Istanbul]]u).
Redak 45:
[[Datoteka:Sibenik_katedrala.jpg|thumb|left|<center>Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, uvrštena u [[UNESCO]]-ov [[Svjetska baština|popis svjetskog kulturnog nasljeđa]]]]
[[Datoteka:Giulio Clovio 001.jpg|mini|desno|<center>[[Julije Klović]], [[Minijatura (slikarstvo)|minijatura]] ''Sv. Ivan iz Kölnskog evanđelja'', [[pergament]] na papiru, 1532., Knjižnica sveučilišta John Rylands, [[Manchester]].]]
U 15. stoljeću Hrvatska je bila podijeljena između tri države: sjeverni dio Hrvatske je bio dio [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]], Dalmacijom je vladala [[Mletačka Republika]] (s izuzetkom [[Dubrovnik]]a), dok je Slavonija bila pod [[Otomansko Carstvo|Otomanskim Carstvom]]. Dalmacija je bila na periferiji nekoliko utjecaja tako da je na religijsku i javnu arhitekturu jasno utjecala talijanska [[renesansa]]. Tri djela iz ovog perioda su od europske važnosti, i koja su doprinjeladoprinijela daljem razvoju renesansne arhitekture: [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|Katedrala sv. Jakova]] u [[Šibenik]]u, 1441. (djelo [[Juraj Dalmatinac|Juraja Dalmatinca]]; ''Kapela blaženog Ivana'' u trogirskoj katedrali 1468. (djelo [[Nikola Firentinac|Nikole Firentinca]]); ''Sorkočevića vila'' na ''[[Lapad]]u'' nedaleko Dubrovnika 1521.
 
U sjeverozapadnoj Hrvatskoj, početak ratova s Otomanskim Carstvom prouzročio je mnogobrojne probleme ali na duže staze gledano dolazi do pojačanog sjevernog kulturnog utjecaja, imajući vladare iz [[Habsburg|Austrije]]. Otomanski Turci su bilo poznati po svom nasilju. Sa stalnom opasnošću koja je dolazila od Turaka s istoka, bilo je skromnih utjecaja renesanse, dok su se [[utvrdno graditeljstvo|utvrde]] tresle, kao npr. utvrđeni grad [[Karlovac]] (1579.) i utvrda hrvatske plemićke obitelji [[Ratkaj]] u ''Velikom Taboru'' (16. stoljeće). Neki poznati hrvatski renesansni umjetnici živjeli su i radili u drugim zemljama, poput braće [[Franjo Vranjanin|Franje]] i [[Lucijan Vranjanin|Lucijana Vranjanina]], minijaturista [[Julije Klović|Julija Klovića]], i poznatog slikara manirizma [[Andrija Medulić|Andrije Medulića]] (učitelj [[El Greco|El Greca]]).
Redak 52:
U 17. i 18. stoljeću, Hrvatska se ujedinila s dijelovima koje su okupirali [[Mletačka Republika]] i [[Otomansko Carstvo]].
 
Ujedinjenje je pridonijelo iznenadnom procvatu svih oblika umjetnosti. Velike utvrde za zaštitnim rovovima i brojnim kulama izgrađene su zbog stalnih opasnosti koje su dolazile od Osmanlija. Dvije najveće utvrde bile su [[Osijek]] i [[Slavonski Brod]]. Kasnije ove utvrde prerastaju u velike gradove. Urbano planiranje u baroknom stilu se može pronaćupronaći u brojnim gradovima npr. u [[Karlovac|Karlovcu]], [[Bjelovar]]u, [[Koprivnica|Koprivnici]], i [[Virovitica|Virovitici]]. U dalmatinskim gradovima mogu se također naći barokne kule i [[bastion]]i ugrađeni u stare zidine, kao one u [[Pula|Puli]], [[Šibenik]]u ili u [[Hvar]]u. Ipak, najveći barokni projekt ostvaren je u Dubrovniku u 17. stoljeću poslije razornog potresa u 1667. godini kada je skoro cijeli grad razrušen.
 
[[Zidno slikarstvo]] cvjeta u svim dijelovima Hrvatske, od iluzionističkih fresaka u crkvi ''Crkvi sv. Marije'' u [[Samobor]]u, ''Crkvi sv. Katarine'' u [[Zagreb]]u pa sve do [[isusovci|isusovačke]] crkve u Dubrovniku. Razmjena umjetnika između Hrvatske i drugih europskih država bila je prisutna. Najpoznatiji hrvatski slikar bio je [[Federiko Benković]] koji je skoro cijeli svoj život radio u ItaijiItaliji, dok je međutim jedan talijanski umjetnik, ''Francesco Robba'', svoje najbolje barokne skulpture ostvario u Hrvatskoj.
 
U 19. stoljeću [[romantizam|pokret romantizma]] bio je sentimentalan, nježan i suptilan. Krajem 19. stoljeća, arhitekt [[Hermann Bollé]] poduzeo je jedan od najvećih projekata europskog historicizma, pola kilometra dug neo-renesansne lukove sas dvadeset kupola na groblju [[Mirogoj]] u Zagrebu. Istodobno, gradovi u Hrvatskoj dobivaju važan urbani izgled. Zgrada koja je naglašavala sve tri vizualne umjetnosti je bivša zgrada ''Ministarstva molitve i obrazovanja'' (tzv. "Zlatna dvorana") u Zagrebu (H. Bollé, 1895.). [[Vlaho Bukovac]] donosi iz Pariza duh [[impresionizam|impresionizma]], i snažno utječe na mlađe umjetinikeumjetnike (uključujući i autora "Zlatne dvorane").
 
Burno 20. stoljeće u hrvatskoj povijesti utjecalo je na politička i kulturna zbivanja u Hrvatskoj u više navrata, ali i pored toga Hrvatska je zadržala svoj osebujan položaj na raskrižju različitih kultura.
Redak 62:
== Glazba ==
{{glavni|Hrvatska glazba}}
Na glazbu u Hrvatskoj su utjecala dva glavna pravca: srednjoeuropski, koji je zastupljen u središnjim i sjevernim djelovimadijelovima zemlje, kao i u [[Slavonija|Slavoniji]], i mediteranski, zastupljen uglavnom u obalnom području Dalmacije i Istre.
 
U Hrvatskoj su popularni [[pop]] i [[rock]], često u kombinaciju sas dalmatinskim ili slavonskim narodnim elementima. Od sredine 20. stoljeća pa na ovamo, [[šlager]]i i glazba inspirirana [[šansona]]ma bili su okosnica hrvatske popularne glazbe.
 
== Obrazovanje ==
Redak 70:
[[Datoteka:FER Zagreb.jpg|mini|250px|Zgrade Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu]]
 
Državljani Hrvatske imaju zagarantirano pravo besplatnog osnovnog i srednjeg školstva, i djelimičnodjelomično i na sveučilištima.
 
U Hrvatskoj ima više od 800 osnovnih i više od 400 srednjih škola.
Više obrazovanje također sponzorira vlada, uglavnom za studente s boljim rezultatima. U Hrvatskoj postoje 32 veleučilišta i 7 sveučilišta u većim gradovima: [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebu]], [[Sveučilište u Splitu|Splitu]], [[Sveučilište u Rijeci|Rijeci]], [[Sveučilište u Osijeku|Osijeku]], [[Sveučilište u Zadru|Zadru]], [[Sveučilište u Dubrovniku|Dubrovniku]], i [[Sveučilište u Puli|Puli]]. Svako hrvatsko sveučilište se sastoji od većeg broja nezavisnih fakulteta: koji su usmjereni na neku specifičnu oblast izučavanja: prirodne znanosti, filozofija, inženjerstvo, pravo, ekonomija, arhitektura, medicina itd.
Postoje također i druge obrazovne i znanstvene ustanove, kao npr. [[Institut Ruđer Bošković]]) ili [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti]], institucija koja proklamira jezik, kulturu i znanost od 1866. godine.
 
[[Katolička Crkva]] je potpomogla osnivanju velikog broja obrazovnih ustanova u Hrvatskoj. Čak i danas Crkva nastavlja sas obrazovnim radom kroz brojne seminare na teološkim fakultetima u zemlji, kao i na [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Papinskom hrvatskom zavodu svetog Jeronima]] za hrvatske studente u [[Rim]]u.
 
== Poznati Hrvati ==
Redak 106:
== Arhitektura ==
{{glavni|Hrvatska arhitektura}}
[[Hrvatska arhitektura]] je [[arhitektura]] na području današnje Republike [[Hrvatska|Hrvatske]]; arhitektura [[Hrvati|Hrvata]] od [[pretpovijest]]i pa do danas. Na hrvatsku arhitekturu djelovali su utjecaji susjednih zemalja. Austrijski i mađarski utjecaji su vidljivi na javnim mjestima kao i na zgradama u sjevernom i srednjem dijelu zemlje. Veliki trgovi nazvani po kulturnim junacima, dobro održavani parkovi i pješačke zone, su slike ovih gradova, posebice gdje su velika [[Barokna arhitektura|barokna]] zdanja sagrađena , npr. u Varaždinu i KarlovacuKarlovcu.<ref name="Varaždin-CTB-Baroque">{{cite web|publisher=Varaždin County] Tourist Board|url=http://www.turizam-vzz.hr/en/posjetite/varazdin/|title=Varaždin – Baroque Capital of Croatia|accessdate=10 October 2011}}</ref><ref name="JL-Karlovac-Baroque">{{cite news|newspaper=Jutarnji list|url=http://www.jutarnji.hr/najljepsi-gradovi-sjeverne-hrvatske---karlovac--ozalj--ogulin/877654/| title= Najljepši gradovi Sjeverne Hrvatske – Karlovac, Ozalj, Ogulin|trans_title=The Most Beautiful Cities of the Northern Croatia – Karlovac, Ozalj, Ogulin|language=Croatian|date=14 August 2010|accessdate=10 October 2011}}</ref>
 
Vremenom utjecaj [[Art Nouveau]] se odražavao i na običnu arhitekturu.<ref name="IPU-Art-Nouveau">{{cite journal|journal=Radovi Instituta za povijest umjetnosti|issn=0350–3437| publisher=Institute of Art History (Croatia)|format=PDF|language=Croatian|url=http://www.hart.hr/uploads/documents/354.pdf|author=Darja Radović Mahečić|title=Sekvenca secesije – arhitekt Lav Kalda|trans_title=Sequence of the Art Nouveau – Architect Lav Kalda|year=2006|volume=30|pages= 241–264|accessdate=10 October 2011}}</ref> Duž obale imamo mediteransku arhitekturu sas jakim utjecajem [[arhitektura renesanse]] a u glavnim gradovima pojačanu djelima arhitekata [[Juraj Dalmatinac|Juraja Dalmatinca]] i [[Nikola Firentinac|Nikole Firentinca]]. Najstariji očuvani primjer hrvatske arhitekture su crkve iz 9. stoljeća a najveća i najpoznatija od njih je [[Crkva sv. Donata u Zadru]].<ref name="MVPEI-Art">{{cite web|publisher=Ministry of Foreign Affairs and European Integration (Croatia)|url=http://www.mfa.hr/MVP.asp?pcpid=1467|title=CROATIAN ART HISTORY – OVERVIEW OF PREHISTORY|accessdate=10 October 2011}}</ref><ref name="TZZadar-Donat">{{cite web|publisher=Zadar Tourist Board|url=http://www.tzzadar.hr/en/city-guide/historical-monuments/23-05-2007/church-of-saint-donat|title=Church of Saint Donat|accessdate= 10 October 2011}}</ref>
 
== Hrvatska kuhinja ==
Redak 115:
Kuhinja u unutrašnjosti ima više sličnosti s [[austrougarska|austrougarskom kuhinjom]] i ponegdje [[turska kuhinja|turskom kuhinjom]]. Na [[Hrvatski Jadran|hrvatskom Jadranu]] su vidljivi utjecaji [[antika|antičke]] i [[Iliri|ilirske]] kuhinje, a kasnije i [[mediteran |mediteranske kuhinje]], poglavito [[talijanska kuhinja|talijanske]] i [[Francuska kuhinja|francuske]] kuhinje.
 
Kuhinje kontinentalne Hrvatske karakteriziraju složeniji način pripreme te veći broj hranjivijihhranjivih jela i namirnica poput svih vrsta mesa, raznih vrsta povrća, voća žitarica te mliječnih proizvoda i jaja. U kuhinjama regija hrvatskog Jadrana jasno su izražene dodirne točke sas antičkom i ilirskom kuhinjom te su po svom izričaju tipične mediteranske kuhinje kao i talijanska i francuska kuhinja. Primorska kuhinja i kuhinja hrvatskih otoka prvenstveno se temelji na ribi, morskim plodovima, voću i povrću te neizostavnom maslinovom ulju.
 
== Šport ==