Razlika između inačica stranice »Papinska Država«

m
bez sažetka
m
Godine [[1860.]], država ujedinitelj Italije - [[Kraljevina Sardinija|Sardinija]], pripaja Bolognu, Ferraru, Umbriju, Marche i Benevento. Oko 10.000 papinskih vojnika se u Bitci kod Castelfidarda (blizu [[Ancona|Ancone]]) bez uspjeha pokušalo suprotstaviti sardinijskim snagama koje su brojale oko 39.000 ljudi
 
Ovi izgubljeni teritoriji predstavljali su približno su dvije trećine Papinske države. Pod papinskom kontrolom ostala je regija [[Lacij]] sa središtem u samom gradu [[Rim|Rimu]]. Parlament Kraljevine Italije okupljen u Torinu 1861. godine proglašava Rim - koji je još uvijek bio pod kontrolom Papinske Države - glavnim gradom Italije. ''Rimsko pitanje'' postati će centralnim nacionalnim problemom Italije slijedećegsljedećeg razdoblja; zbog stalno iskazivane pretenzije Kraljevine Italije da dovrši ujedinjenje zemlje papa [[Pio IX.]] će dekretom "''Non expedit"'' iz 1868. godine čak zabraniti katolicima da sudjeluju na izborima u Italiji.
 
Papinski suverenitet u Rimu čuvao je francuski garnizon. Nakon što se francuska posada od oko 4.000 ljudi povlači u srpnju [[1870.]] zbog izbijanja [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]], [[Italija]] 10. rujna 1870. objavljuje rat Papinskoj Državi, te već [[20. rujna]] osvaja Rim, uz tek simbolični otpor (da bi se iskazalo da ujedinjenje nije nastupilo dobrovoljno) relativno malobrojne (oko 13.000 ljudi) papinske vojske.