Komunizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m https://www.britannica.com/topic/communism prijašnji opis je bio neprijateljskog stava sa jako malo detalja,dodana je prava definicija uzeta iz prvobitnog djela Karla Marxa
Kubura (razgovor | doprinosi)
m uklonjena promjena suradnika ~Sontax~ (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Nesmir Kudilovic
Oznaka: brzo uklanjanje
Redak 1:
{{socijalizam}}
'''Komunizam''' je [[Radikalizam|radikalna]] politička ideologija koja revolucionarnim nasiljem želi ostvariti potpunu društvenu jednakost.<ref name=":0">Richard Pipes, ''Communism'', (New York: Modern Library, 2003), ''x''.</ref>
'''Komunizam''' je psihološka,socijalna,politička i ekonomska ideologija čiji je cilj stvaranje idealne [[Komunistička država|Komunističke države]] gdje je ukinuto privatno vlasništvo,podjela građana po staležima i novcu te zajedničko vlasništvo nad tvornicama i ostalim produktivnim sredstvima. I gdje svaki pojedinac dobiva ono što mu je potrebno ovisno o njihovoj sposobnosti i potrebitosti.
 
== Etimologija ==
Redak 18:
 
== Povijesni prethodnici ==
Zazivanje potpune društvene jednakosti pojavljuje se prvi put u [[Antička Grčka|drevnoj Grčkoj]] u kojoj je, kao posljedica zemljoposjedništva i trgovine imanjem, nastala ideja privatnog vlasništva.<ref name=":0">Richard Pipes, ''Communism'', (New York: Modern Library, 2003), ''x''.</ref> Neki su drevni Grci držali da uzrok društvene nejednakosti leži u društvenom fenomenu privatnog vlasništva jer se ljudi međusobno razlikuju u količini onoga što posjeduju, i, sukladno tome, zahtijevali njegovo ukidanje. O mitskom [[Zlatno doba|Zlatnom dobu]], kada će privatno vlasništvo te materijalna oskudica i pohlepa koje uzrokuje nestati, pisali su grčki pjesnici [[Heziod]]<ref>Heziod, ''Poslovi i dani''.</ref> i [[Vergilije]]<ref>Vergilije, ''Eneida''.</ref>. Filozof je [[Platon]], koji je želju za posjedovanjem označio kao glavni uzrok sukoba među ljudima, formulirao ideju protokomunističkog društva čiji članovi nemaju osjećaj za svojinu i čiji osobni identitet u potpunosti nestaje u zajednici.<ref>Platon, ''Država''.</ref><ref>Platon, ''Zakoni''.</ref>
 
U kasnom srednjovjekovlju i renesansi, europski su se moreplovci dali u potragu za takvim mjestom u [[Novi svijet|Novom svijetu]].<ref name=":0" /> Površna iskustva s domorocima američkih kontinenata stvorila su kod njih pogrešan dojam idiličnih, jednostavnih društava bez sukoba i razmirica u kojima je ideja posjedovanja nečega u potpunosti nepoznata. Dodatni razlog koji je doveo do te pogrešne percepcije domorodaca bila su kršćanska vjerovanja tih moreplovaca koji su zbog njih na polugole domoroce gledali kao na ljude koji bez srama zbog golotinje i bez oskudice bezbrižno žive u Edenskom vrtu prije Pada čovjeka. Ta su iskustva moreplovci donijeli natrag u Europu te su poslužila pravniku i političaru [[Thomas More|Thomasu Moreu]] da formulira svoju viziju društva bez privatnog vlasništva.<ref>Thomas More, ''Utopija''.</ref>