Rimsko pravo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Razdoblja rimskog prava: Ispravljena slovna pogrješka Oznake: mobilni uređaj mobilna aplikacija |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Rimsko pravo''' (''ius Romanum'', ''ius Romanorum'') označava pravni poredak koji je vrijedio u [[Antički Rim|rimskoj državi]] od [[Osnutak Rima (mitologija)|osnutka]] [[Rim]]a, koji se prema predaji veže uz [[753. pr. Kr.|753. godinu pr. Kr.]], pa do smrti [[Bizant|istočnorimskog]] [[car]]a [[Justinijan I. Veliki|Justinijana]] [[565.]] godine. Zaključnu fazu toga razvoja čini kodifikacija cara Justinijana - ''[[Corpus Iuris Civilis]]''.
Rimski pravnici bili su prvenstveno pravni praktičari, što znači da nisu bili skloni teoriji i filozofiji prava (zanimljivo je da čak nisu ostavili ni konkretnu definiciju prava). Rimski pravnici ostavili su iza sebe velik broj izreka i ideja o pravu, odnosno pravnoj znanosti. [[Ulpijan]] je "definirao" neka temeljna načela prava u izreci ''honeste vivere, alterum non laedere, suum cuique tribuere'' (pošteno živjeti, drugoga ne vrijeđati, svakome dati ono što mu pripada).
Recipirano rimsko pravo je negdje prije, a negdje kasnije prestalo vrijediti kao pozitivno pravo, te je zamijenjeno građanskim kodifikacijama, tako u Francuskoj s Napoleonovim ''[[Code Civile]]'' iz [[1804.]] godine, u Austriji austrijskim [[Opći građanski zakonik|Općim građanskim zakonikom]] iz 1811., najzad i u Njemačkoj jedinstvenim njemačkim [[Njemački Građanski zakonik|Građanskim zakonikom]] iz [[1896.]] godine.
Line 18 ⟶ 20:
Većina romanista razvoj rimskog prava percipira na način da je ono svoj vrhunac doživjelo u razdoblju klasičnog prava, pad je doživjelu u razdoblju postklasičnog prava, da bi ga ponovno uzdigla djelatnost cara Justinijana, koji je svojim ''Corpus iuris civilis'' stvorio nenadmašiv sustav prava. Stoljeća[[srednji vijek|srednjeg vijeka]] od [[7. stoljeće|7. stoljeća]] do [[12. stoljeće|12. stoljeća]] u Europi označena su gotovo potpunim napuštanjem sustava rimskog prava: naime pravo mediteranskog imperija sa razvijenom trgovinom i gradskim životom nije bilo prikladno za feudalno ustrojene države u kojima je trgovačka aktivnost bila slaba, a politički i društveni život se u cijelosti odvijao u uvjetima seoskog života. U vrijeme kraja srednjeg vijeka i u vrijeme [[Gotika|gotike]] je djelatnošću tzv. glosatora (prve generacije pravnika na novoosnovanim sveučilištima, koji su svoje komentare i definicije dopisivali uz rubove prijepisa antičkih tekstova, kao svojevrsne "fusnote") i postglosatora (njihovi nasljednici, koji su pisali knjige u kojima su prezentirali i komentirali rad glosatora) su pravnici ponovo počeli proučavati, a s vremenom i primjenjivati Justinijanov ''Corpus iuris civilis''.<ref>[http://www.pravst.hr/zbornik.php?p=15&s=32 Lujo Margetić: "Perspektive znanstvenog istraživanja pravnopovijesnih tema", Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 43 (2006), broj 3-4 (83)]</ref>
Makar su pravnici - uključujući i predavače rimskog prava na pravnim fakultetima - skloni idealizirati tzv. recepciju rimskog prava u gotici i [[Renesansa|renesansi]], činjenica je da je upravo zahvaljujući toj recepciji u pravne sustave Europe ponovo uvedena tortura: naime se u feudalnim srednjevjekovnim pravima tortura u pravilu nije koristila.<ref>[http://books.google.hr/books?id=RSvAKgxEhuwC&pg=PA19&lpg=PA19&dq=torture+roman+law+reception&source=bl&ots=3aOCWdH-iV&sig=w5pFxJkK-F-0rwl2Of3X-DEz_JY&hl=hr&sa=X&ei=wUjHUamnI8bNswbPi4HQDA&ved=0CE8Q6AEwBA#v=onepage&q=torture%20roman%20law%20reception&f=false "The Phenomenon of Torture: Readings and Commentary",William P. Schulz, Pennsylvania University Press 2007 str. 19-20]</ref>
==Podjela rimskog prava==
Line 67 ⟶ 69:
==Literatura==
* [[Marijan Horvat|Horvat
* Romac, A., Rimsko pravo, 7. izdanje, Zagreb, 2002.
* Romac, A., Rječnik rimskog prava, Zagreb, 1975.
* Romac, A., Izvori rimskog prava, Zagreb, 1973.
* Romac, A. (ur.), Zakonik XII ploča, Zagreb, 1994.
* Šarac, M., Lučić, Z., Rimsko privatno pravo, Naklada Bošković, Split, 2011.
| |||