Hilel: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: brisanje 1 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q1265059 na Wikidati |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 20:
Nakon smrti Šamaje i Abtaljona, kolegij [[farizeji|farizejskih]] [[rabin]]a zapao je u krizu. Uzrok su bili ne samo snažni vanjski pritisci, nego, vjerojatno i više, unutarnji raskoli, do kojih dolazi do različitih intepretacija Zakona. Do izražaja dolaze dva snažna proturječja u njihovoj strategiji.
Prvo, težnja da se sačuva čistoća Nauka dolazi u sukob s očitom nužnosti prilagođavanja promijenjenim okolnostima. Pri tome se nužno javljaju vrlo različite ideje i sklonosti, koje neminovmo često dolaze u međusoban sukob. Takvi će sukobi ostati osobina [[židovstvo|židovstva]] i
Drugo, pojavljuje se suprotnost između osobne gordosti [[farizeji#pismoznanci|pismoznanaca]] na vlastito znanje i ispravnost, koje često vodi do prezira prema neobrazovanom puku (neobrazovanost znači i nepravednost, griješnost, jer se ne poznaju Zakoni koji reguliraju život pobožnog Židova), i pretenzije da se narodu nametnu kao vođe u situaciji kada nemaju iza sebe nikakvu institucionalnu moć.
Redak 34:
U [[midraš]]koj zbirci ''Sifre'' razdoblja Hilelovog života prikazuju se paralelno sa životom Mojsijač Obojica su doživjela 120 godina. U dobi od 40 godina Hilel je došao u Judeju; četrdeset je godina proveo u proučavanju i posljednjih četrdeset bio je duhovni vođa Izraela. Ta je biografija naravno umjetno konstruirana, ali smatra se istinitim da je u Jeruzalem došao u zrelim godinama i da je doživio duboku starost. Razdoblje aktivnosti od 40 godina je možda povijesno zasnova. Kako je ono započelo oko sto godina prije razaranja Jeruzalema, moglo je pokrivati razdoblje između 30. pr. Kr. i 10. n.e.
O njegovoj predanosti učenju govori
== Hilelovo učenje i povijesni značaj ==
Redak 77:
=== Nasljednici ===
Iz Hilelove škole proizašli su veliki ljudi, učenjaci duboko predani ne samo vjeri nego i narodu. U razdoblju poslije Hilelove smrti (oko 10. n.e.) pa do razaranja hrama u Jeruzalemu (70. n.e.) prevlast u Sinedriju, koji je u to doba službeno tijelo židovske autonomije s formalnim ovlaštenjima priznatim od Rima, imat će [[Šamaj]]eva škola. Nakon nacionalne tragedije razaranja Jeruzalema i Hrama godine, rabin[[Johanan ben Zakaj]] okupit će [[farizej]]ske [[rabin]]e i učiniti ih pravim vođama Židova za
Za Hilela i njegove nasljednike počinje se koristiti riječ '''nasi''', koja je nekada označavala kneza, a sada dobiva značenje duhovnog vođe. Tako Hilel »postaje praocem nadolazeće dinastije patrijarha u Erec Izraelu.« (Keller, 1970/1992:37) Hilel je imao ključnu ulogu u zasnivanju tradicije [[rabini|rabinata]], jedinstvenog slučaja u svjetskoj povijesti da su vođe jednog naroda intelektualci, a ne ratnici, plemići ili bogataši.
| |||