Osmansko Carstvo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika MilenaMarkovic (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGaBot
mNema sažetka uređivanja
Redak 93:
Početak [[16. stoljeće|16. stoljeća]] je doba najvećeg uzleta [[Turska|turske]] sile u povijesti. Mnogobrojni ratovi bili su utkani u tkivo turske politike, ne samo [[šerijat]]skom obvezom borbe protiv nevjernika, nego i iskonskom agresivnošću turskih nomada željnih osvajanja i [[plijen]]a. No to možemo objasniti i [[sociologija|socio]]-[[psihologija|psihološkim]] razlozima. Osmanski imperij imao je golemi vojni aparat. S njim je mogao vrlo učinkovito osvajati zemlje po želji, a nije mu odgovaralo dugo razdoblje mira jer bi se profesionalna vojska vična samo ratnom [[zanat]]u ubrzo pobunila. Stalnim ratovima održavali su ih u “kondiciji”.
 
SlijedećiSljedeći na popisu razloga je i neizbježna vjerska komponenta, naime, Islam propovjedapropovijeda “sveti rat” protiv svih nevjernika tzv. [[Džihad]]. To obvezuje sve [[muslimani|muslimane]] da sudjeluju u borbi, a ujedno im daje i moralno opravdanje za gotovo sve što se u tom ratu učini. [[Kuran]], sveta knjiga muslimana obećava ulazak u [[Dženet]], raj za onoga koji pogine u borbi za vjeru. Svi ti čimbenici utjecali su na stvaranje carstva od [[Perzija|Perzije]] i [[Egipat|Egipta]] na jugu do [[Mađarska|Mađarske]] na sjeveru, i na moru od [[Tunis]]a do [[Krim]]a, ali su i sudbinski utjecali na oblikovanje karte Europe i, čini se, zauvijek obilježili naše hrvatske prostore.
 
Početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] Turska vojska poprima goleme razmjere, ali je i dalje u čvrstim rukama [[sultan]]a, činovničkog i vjerskog vodstva. To je savršeni stroj za ispunjavanje njihovih političkih ciljeva.