Wikipedija

Zlatarovo zlato: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
redaktura teksta, premještanje odlomka "Sadržaj" iznad odlomka "Likovi"
Redak 1:
{{naslov u kurzivu}}
'''''Zlatarovo zlato''''', prvi je roman [[August Šenoa|Augusta Šenoe]] ([[1838.]]-[[1881.]]) napisan [[1871.]] godine.<ref name="Vienac">August Šenoa, »Zlatarovo zlato: Roman iz prošlosti zagrebačke, napisao ga Aug. Šenoa«, ''Vienac'', god. III., br. 31., 5. kolovoza 1871., str. 489. → {{Google knjige|o2gxAQAAMAAJ|arhiv časopisa|page=489}}</ref> To je ujedno i prvi hrvatski [[povijesni roman]],. kojiRadnja govorije osmještena [[Povijestu Zagreba|zagrebačkojZagreb povijesti]] [[16. stoljeće|XVI.stoljeća, stoljeća]]u vrijeme (nakon [[Matija Gubec|Gupčeve]] [[Seljačka buna|Seljačke bune]]). Roman je prvo objavljen u nastavcima u časopisu [[Vijenac (časopis)|Vienac]]<ref name="Vienac"/> od broja 31. (5. kolovoza 1871.) do broja 52. (30. prosinca 1871.) unutar III godišta.
 
== Sadržaj ==▼
Baziran na povijesnim činjenicama, predstavlja sliku života u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], posebice u [[Zagreb]]u. U njemu je Šenoa dao čitavu galeriju osoba - plemiće, svećenstvo i građanstvo. Okosnicu romana čine vječiti sukobi plemstva, koje propada, i građanstva koje polako prodire i preuzima ključne pozicije. ▼
{{wikizvor|Zlatarevo zlato}}▼
Roman ''Zlatarovo zlato'' podijeljen je na 26 poglavlja, u kojima je radnja oblikovana kroz dvije linije [[Fabula|fabule]]:▼
# povijesnu - čini ju niz povijesnim izvorima oblikovanih epizoda o borbi građana Zagreba i [[feud]]alaca iz okolice, konkretnije Stjepka Gregorijanca, veleposjednika [[Medvedgrad]]a.▼
# ljubavnu - satkana je iz romantičnih opisa nedužne mlade [[ljubav]]i Dore i Pavla, koji su pripadnici dviju sukobljenih strana., i dvaju različitih staleža, plemićkog i građanskog▼
Miješanje romantičkih, [[realizam|realističkih]] i [[naturalizam|naturalističkih]] elemenata primjećuje se i u crno-bijeloj karakterizaciji likova, od kojih neki, poput intriganta Grge Čokolina svojim djelovanjem pokreću niz događaja i zapleta u romanu. [[Kritika|Kritički osvrt]] na povijesna zbivanja u [[Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatskoj pod Habzburzima]], snažna pišćevapiščeva pristranost u razjašnjavanju staleškog [[sukob]]a [[Grad|građana]] i feudalaca, izrazita [[Nacionalizam|nacionalno]]-[[Domoljublje|domoljubna]] nota koja se provlači kroz sva Šenoina djela također su elementi svih njegovih romana.<ref> Uskoković, str. 404 </ref>▼
 
Već u prvim rečenicama djela Šenoa otkriva da se radnja zbiva "na domaku šesanestoga vijeka, za kraljevanja [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Makse drugoga]],a banovanja biskupa Đure Draškovića"<ref> Ježić, str. 107 </ref>. Točnije, vrijeme radnje romana određeno je godinama [[1574.]] i [[1579.]], a analepsama i [[retrospkecija|retrospekcijama]] koje sežu do [[13. stoljeće|13. stoljeća]] i [[epilog]]om koji doseže [[1610.]] godinu. Mjesto radnje romana je Zagreb s okolicom ([[Samobor]], [[Medvedgrad]], [[Mokrice]]), uz [[Hrastovica|Hrastovicu]] i [[Vojna krajina|Vojnu krajinu]], koje kao mjesto radnje postoje u pripovijedanju Pavle i Radaka.<ref> Uskoković, str. 405 </ref>▼
== Likovi ==▼
 
▲Baziran na povijesnim činjenicamaizvorima, predstavljaroman slikuZlatarovo životazlato udonosi [[Hrvatska|Hrvatskoj]],sliku posebiceživota u [[Zagreb]]u 16. U njemu je Šenoa daostoljeća, čitavus galerijugalerijom osobalikova -iz plemićeplemićkog, svećenstvosvećeničkog i građanstvograđanskog sloja. Okosnicu romana čineŠenoa je formirao vječitioko sukobisukoba plemstva, koje propada, i građanstva koje polako prodire i preuzima ključne pozicije.
Pisac nam pokušava opisom (izgleda) i karakterizacijom likova prikazati da "nije zlato sve što sja" i da odjeća ne čini čovjeka. Dobri lik, Magda, je opisana kao neprivlačna, čak ružna, ali dobra žena, dok je Klara Grubarova fatalna ljepotica, ali zla i iskvarena do srži.
 
▲== Likovi ==
'''Obitelj Krupić:'''
* '''Petar Krupić''' [[Zagreb|zagrebački]] je zlatar, pripadnik građanskog sloja. Nije bogat, ali nije ni siromašan. Žena mu je umrla,. ali mu je zato ostavilaIma prekrasnu kćer jedinicu [[Dora_Krupićeva|Doru]] koju on naprosto obožava. DobarPlemenit je čovjek,i pošten, plemenit i sve bi učinio za svoju kćer jedinicučovjek.
* '''Dora Krupićeva''' kći je [[Zagreb|zagrebačkog]] zlatara Petra Krupića, aglavni ujedno jelik i glavninaslovna likjunakinja ''Zlatarova zlata''. OnaPoslušna je dobra, poslušna, plemenita, vrijedna, marljiva i prelijepalijepa djevojka, možda čakdijelom i naivna. Voli svog oca i kumu Magdu i pomaže im. Zaljubljuje se u Pavla Gregorijanca. Nažalost, iako jeno njihova ljubav bila veoma jaka, ne uspijeva pobijeditinadvladati zlo.staleške Dorai bivadruge otrovanaprepreke. odDoru stranedaje Klareotrovati Grubarove,Klara bilaGrubarova jezbog ljubomornaplanirane štoDorine će se Dora udatiudaje za Pavla, a Klarakojeg je bilaKlara zaljubljenaželjela u njega, i stoga je dala otrovati Doru. Ona je zapravo to "zlatarovoza zlato"sebe.
 
'''Obitelj Gregorijanec:'''
* '''Stjepko Gregorijanec''', jefeudalni gospodar MedvedgradskiMedvedgrada i zakleti protivnik Zagreba i Zagrepčana. Ima ženu Martu i tri sina (Niko, Pavao i Jerko; kojegJerka je imao sa svojom sluškinjom koju je silovao; nakon štonjene jesmrti saznao daJerka je trudna, potjerao sa svogodgajao dvorastric) i ženu. TijekomU radnjeromanu ''Zlatarevog zlata'', postajeje zao i pohlepan. U naletu bijesa ubija svoju ženu, Martu. Sviđa mu se Dora Krupićeva, iako zna da su ona i njegov sin PavlePavao zaljubljeni. Stjepko ne odobrava njihovu vezu tei tražinaručuje da se DoraDorinu otmeotmicu. Napada Zagrepčane, krade ih i pali im kuće. I onDjelomično je djelomično kriv za Dorinu tragičnu smrt. Na kraju, na samrti, priznaje da se kaje i od sinova traži oprost svojihza grijeha.zla No, prekasno, jerkoja je već učinio previše zla.
* '''Marta Gregorijančeva''' je, žena Stjepka Gregorijanca
* '''Pavao Gregorijanec''', jeStjepkov sin, razborit mladić. zaljubljenZaljubljen u Doru otkad ju je prvi put vidio,. iUnatoč iakovelikoj jeljubavi, njihovane ljubavmože bilaspriječiti velika,zla onkoja nijese mogaodogode spriječitiDori. svaNakon zlanjene štosmrti su jojvraća se dogodilau rat s Turcima.
* '''Niko Gregorijanec''' je, Stjepkov sin. Oženio se Ankom i sas njom ima kćerkukćer.
* '''Anka Gregorijančeva''' je, žena Nike Gregorijanca.
* '''Jerko Gregorijanec''' je, tajanstveni dobročinitelj. Potajno je zaljubljen u Doru. On je i Stjepkov sin, no to otkriva tek na kraju romana. Pravio se da je nijem kako nikada ne bi morao reći istinu o svom podrijetlu. Jerko ne može biti sretan pa svojim dobrim alii tajnovitim djelima pomaže Dori i Pavlu da obrane svoju ljubav.
 
'''Ostali likovi:'''
* '''Magda "paprenjarka"''', starica koja je na Trgu sv. Marka prodavalaprodaje svijeće i [[Paprenjak|paprenjake]]. BilaDorina je Dorina kuma koja ju je pomagala odgajati. Savjetovala jeSavjetuje njezinogDorinom ocaocu da odbije Grginu prosidbu. Za osvetu, Grga ju je prevario i prijavio sudu. Na kraju romana, Magda umire od tuge na Dorinom grobu.
* '''Grga Čokolin''', jebrijač, intrigant, i njegova je uloga u romanu dakoji zaplećezapliće radnju i čini je zanimljivijom. OnRužan je ružan, pohlepan, zao i pomalo bezosjećajan čovjekprijetvoran. Nakon što [[Dora_Krupićeva|Dora]] odbije njegovu prosidbu, odlučuje joj se osvetiti na razne načine. Dok je [[Stjepko_Gregorijanec|Stjepko]] palio i uništavao [[Zagreb]], Grga se pretvarao da je ranjeni vojnik i tražio od Dore čašu vode. No, onte je otrovaona vodu,prijevaru koju je Dora popilaotrovao, teu jedogovoru Doras umrlaKlarom. Grga biva ubijen u potjeri.
*'''Klara Grubarova''' (kasnije Ungnadova) je fatalna žena. Lijepa je i navikla da dobije sve što poželi,. a u svojim ciljevima neNe preza ni pred čime. Odlučna je u namjeri da osvoji Pavla, iako sega ona njemu uopće ne sviđazanima. Kasnije se udaje za bana Ungnada, no ne zbog ljubavi nego zato da ne bi bila izbačena iz [[Samobor]]a. Na kraju romana Klara poludi.
* '''ban Ungnad'''
* '''Franjo Aranbas'''
* '''Đuro Zrinjski'''
 
▲== Sadržaj ==
▲{{wikizvor|Zlatarevo zlato}}
▲Roman ''Zlatarovo zlato'' podijeljen je na 26 poglavlja, u kojima je radnja oblikovana kroz dvije [[Fabula|fabule]]:
▲# povijesnu - čini ju niz povijesnim izvorima oblikovanih epizoda o borbi građana Zagreba i [[feud]]alaca iz okolice, konkretnije Stjepka Gregorijanca, veleposjednika [[Medvedgrad]]a.
▲# ljubavnu - satkana je iz romantičnih opisa nedužne mlade [[ljubav]]i Dore i Pavla, koji su pripadnici dviju sukobljenih strana.
▲Miješanje romantičkih, [[realizam|realističkih]] i [[naturalizam|naturalističkih]] elemenata primjećuje se i u crno-bijeloj karakterizaciji likova, od kojih neki, poput intriganta Grge Čokolina svojim djelovanjem pokreću niz događaja i zapleta u romanu. [[Kritika|Kritički osvrt]] na povijesna zbivanja u [[Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatskoj pod Habzburzima]], snažna pišćeva pristranost u razjašnjavanju staleškog [[sukob]]a [[Grad|građana]] i feudalaca, izrazita [[Nacionalizam|nacionalno]]-[[Domoljublje|domoljubna]] nota koja se provlači kroz sva Šenoina djela također su elementi svih njegovih romana.<ref> Uskoković, str. 404 </ref>
 
▲Već u prvim rečenicama djela Šenoa otkriva da se radnja zbiva "na domaku šesanestoga vijeka, za kraljevanja [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Makse drugoga]],a banovanja biskupa Đure Draškovića"<ref> Ježić, str. 107 </ref>. Točnije, vrijeme radnje romana određeno je godinama [[1574.]] i [[1579.]], a analepsama i [[retrospkecija|retrospekcijama]] koje sežu do [[13. stoljeće|13. stoljeća]] i [[epilog]]om koji doseže [[1610.]] godinu. Mjesto radnje romana je Zagreb s okolicom ([[Samobor]], [[Medvedgrad]], [[Mokrice]]), uz [[Hrastovica|Hrastovicu]] i [[Vojna krajina|Vojnu krajinu]], koje kao mjesto radnje postoje u pripovijedanju Pavle i Radaka.<ref> Uskoković, str. 405 </ref>
== Izvori ==
{{Izvori}}
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Zlatarovo_zlato"