Razlika između inačica stranice »Andrija Konc«

Dodana 33 bajta ,  prije 2 godine
izvor
(izvor)
(izvor)
'''Andrija Konc''' ([[Sombor]], [[10. studenog]] [[1919]]. - [[Bjelovar]], [[1945]].) hrvatski [[opereta|operetni]] [[pjevač]] i šansonjer, najpopularniji pjevač četrdesetih godina.<ref> name=HF>[https://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/hrvatska/19690-gdje-je-skoncao-andrija-konc Hrvatski fokus] Marta Kovačić. "Gdje je skončao Andrija Konc?", www.hrvatski-fokus.hr, 14. travnja 2017. (pristupljeno 30. prosinca 2017.) </ref>
 
== Životopis ==
U travnju 1938. prvi je put nastupio na Radio Zagrebu. Otada Konc bez prekida nastupa na radiju. Najpopularnija melodija koju je izvodio bila je Snivaj Nenada Grčevića. Okušao se i u operi. Godine 1943. nastupio je u Verdijevoj Traviati u ulozi Alfreda. Dana 23. travnja 1945. nastupio je 1000. put na radiju.
 
Dana [[22. ožujka]] 1945. godine izveo je uživo na [[Hrvatski krugoval|Hrvatskom krugovalu]] skladbu [[Ljubo Kuntarić|Ljube Kuntarića]] "Ti ni ne slutiš", a nešto kasnije iste godine njegova sudbina ostala je do današnjih dana nepoznata. Dolaskom nove vlasti 8. svibnja 1945. na [[Radio Zagreb|Radio Zagrebu]] mnoge se radijske djelatnike surovo maknulo, a mnogima je bio zabranjen svaki javni nastup. Popularni domaći [[šlager]]i u novom duhu "kolektivizma" smjeli su biti izvođeni samo u orkestralnoj inačici, dok su se pjevale isključivo narodne pjesme u pratnji tamburaških sastava.<ref name=HF/>
 
[[Eliza Gerner]] u svojoj knjizi "U sjeni stoljeća koje odlazi" navodi da je 1945. odveden u [[logor]], vjerojatno zato jer je bio zvijezda u doba [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], dok lokalni izvori, spominju likvidaciju Andrije Konca u samom Bjelovaru, premda ni za jedno ni za drugo nema izravnih dokaza. Jedino je neosporna činjenica da se Andriji Koncu gubi svaki trag nakon ulaska u zgradu bjelovarske [[OZNA]]-e 1945. godine. Po skidanju zabrane spominjanja imena Andrije Konca 1993. godine, Eliza Gerner navodi kako je poslala sve izreske iz novina njegovoj sestri Elizabeti, koja je u međuvremenu umrla.<ref name=HF/>
Dolaskom nove vlasti 8. svibnja 1945. na [[Radio Zagreb|Radio Zagrebu]] mnoge se radijske djelatnike surovo maknulo, a mnogima je bio zabranjen svaki javni nastup. Popularni domaći [[šlager]]i u novom duhu "kolektivizma" smjeli su biti izvođeni samo u orkestralnoj inačici, dok su se pjevale isključivo narodne pjesme u pratnji tamburaških sastava.
 
[[Eliza Gerner]] u svojoj knjizi "U sjeni stoljeća koje odlazi" navodi da je 1945. odveden u [[logor]], vjerojatno zato jer je bio zvijezda u doba [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], dok lokalni izvori, spominju likvidaciju Andrije Konca u samom Bjelovaru, premda ni za jedno ni za drugo nema izravnih dokaza. Jedino je neosporna činjenica da se Andriji Koncu gubi svaki trag nakon ulaska u zgradu bjelovarske [[OZNA]]-e 1945. godine. Po skidanju zabrane spominjanja imena Andrije Konca 1993. godine, Eliza Gerner navodi kako je poslala sve izreske iz novina njegovoj sestri Elizabeti, koja je u međuvremenu umrla.
 
== Diskografija ==
 
== Izvori ==
{{izvori}}
* [http://ns1.vjesnik.com/html/2007/06/06/Clanak.asp?r=kul&c=1 Vjesnik on line - Kultura]
* [http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285D2863285928592863285A28582858286128632895288D288C28632863285C285D28612859285E285A2863286328632863F Tragična sudbina zagrebačkog pjevača - Novi list]
 
{{izvori}}