Otvori glavni izbornik

Promjene

Obrisan 1 bajt ,  prije 1 godinu
m
bez sažetka
1665. je Christian Albert, vojvoda od Holstein-Gottorpa, osnovao Sveučilište u Kielu. Na njemu su studirali brojni poznati znanstvenici ([[Theodor Mommsen]] i [[Max Planck]]). 1773. je Holstein pripao [[Danska|Danskoj]], ali je ostao u personalnoj uniji sa [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetim Rimskim Carstvom]], te je imao poseban samoupravni status. Nakon ukidanja Svetog Rimskog Carstva je Kiel postao punopravni dio Danske i danski kralj je uzeo titulu vojvode Holsteina. Nakon [[Drugi rat za Schleswig|Drugog rata za Schleswig]] 1864. između Danske i [[Pruska|Pruske]] koja je tada vodila rat za ujedinjenje Njemačke je Pruska u savezu s [[Austrija|Austrijom]] zauzela Kiel koji je stavljen pod dvojnu upravu Pruske i Austrije. Ona je potrajala do [[Austrijsko-pruski rat|Austrijsko-pruskog rata]] 1866. nakon kojeg je ostao dio Pruske. Od 1871. je dio ujedinjene Njemačke. Car [[Wilhelm I., njemački car|Wilhelm I.]] je 1871. Kiel proglasio carskom ratnom lukom.
 
Kiel je postao jedna od najvažnijih njemačkih vojnih pomorskih baza, te je u slijedećimsljedećim godinama brzo rastao broj stanovnika (od 18.000 1864. do 200.000 1910). 1895. je prokopan Kielski kanal. Na kraju [[prvi svjetski rat|1. svj. rata]] 1918. je njemačka flota stacionirana u gradu odbila ići u borbu protiv engleske flote jer nije vidjela izglede za pobjedu. Nakon toga je počela revolucija u kojoj je svrgnula njemačkog cara i uspostavljena [[Weimarska Republika|Weimarsku Republiku]]. U [[drugi svjetski rat|2. svj. ratu]] je Kiel bio značajna njemačka vojna baza, te je preživio teško bombardiranje od strane Saveznika. Nakon rata je grad obnovljen i postao je glavni grad savezne pokrajine Schleswig-Holstein.
 
==Zemljopis==