|
'''Računalna lingvistika''', ili računalno jezikoslovlje, (''engl. Computational Linguistics (CL) ili Natural Language Processing (NLP)'') [[znanost]]znanstvena je disciplina koja se bavi razvojem [[Računalni program|kompjuterskih programa]] koji omogućavaju računalnu obradu ljudskog (prirodnog) [[prirodni jezik|prirodnog jezika]]a. DioPredstavlja jeinterdisciplinarno znanstvenepolje disciplineistraživanja, podobjedinjujući nazivomrezultate iz teoretskog [[umjetnaračunarstvo|računarstva]], inteligencija[[lingvistika|lingvistike]], te[[kognitivna ujedinjujepsihologija|kognitivne u sebipsihologije]], [[jezikoslovljeumjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] i [[računalstvologika|logike]].
Najvažniji je [[programski jezik]] u računalnoj lingvistici [[Prolog]]. Pomoću Prologa mogu se relativno jednostavno opisati različiti formalizmi s područja lingvistike tako da se jezik može strojno obraditi.
Pod obradom jezika podrazumijeva se ispravljanje tekstova, ekstrakcija informacija, prijevod, interakcija izmedju čovjeka i kompjutera itd. ▼
▲Pod obradom prirodnog jezika podrazumijeva se podrazumijeva ispravljanje tekstova, ekstrakcija informacija, prijevod, interakcija izmedjuizmeđu čovjeka i kompjuteraračunala itd.
== Poddiscipline ==
Računalna se lingvistika može se podijeliti na više područja s obzirom na to obrađuje li srse govorenigovorni ili pisani jezik, te pokušava li se jezik sintaksno analizirati (''parsing''parsirati) ili pak generirati.
* [[Prepoznavanje govora]] i [[jezična sinteza govora]] proučavaju načine na koje računalo može prepoznati i razumijeti te generirati (stvoriti) ljudskiprirodni jezik.
* Parsing[[parsiranje|Parsiranje]] i generacijageneriranje jezika poddiscipline su računalne lingvistike koje proučavaju na koji način je način sastavljen govoreniprirodni jezik.
* [[Strojno prevođenje]] dio je dio računalne lingvistike kojekoji se bavi razvojem programa za prevođenje jezika.
== UpotrebaUporaba u praksi == ▼
Glavni je zadatak računalne lingvistike jest razvoj [[računalni program|računalnih programa]] koji obavljaju različite zadatke povezane s ljudskim jezikom. ▼
▲Glavni zadatak računalne lingvistike jest razvoj [[računalni program|računalnih programa]] koji obavljaju različite zadatke povezane s ljudskim jezikom.
U to spada npr:
* Potpora korisnika računala pri obradi tekstova kao npr. ispravak pismenihpravopisnih grešaka, provjera gramatičke ispravnosti i sl.
* Automatsko traženje određenih mjesta u tekstovima i to ne samo prema njihovom obliku nego i značenju (''Information-Retrieval'' i tražilice)
* Potpora pri (potpunom) prevođenju tekstova iz jednog jezika u drugi
* Obrada govora kod npr. telefonskih informativnihinformacijskih službi ili spravauređaja za čitanje za slijepe
* Pronalaženje informacija poput navoda literarnih djela te odgovaranje na pitanja kojekorištenjem se temelji na postojanju velikihmasivnih [[baza podataka]] (''Information Extraction'')
* Potpora autora pri pisanju tekstova kao npr. traženje odgovarajućeg izraza i terminologije
* Interakcija između čovjeka i kompjuteraračunala u prirodnom jeziku tako da se računalima mogu služiti i one osobe koje ne poznaju posebne naredbe
* [[Računska složenost]] prirodnog jezika, koja je uvelike modelirana [[teorija automata|teorijom automata]], posebice primjenom [[kontekstno ovisna gramatika|kontekstno ovisnih gramatika]] i [[linearno ograničen automat|linearno ograničenih]] [[Turingov stroj|Turingovih strojeva]]
== Problemi u računalnoj lingvistici ==
Neki od problema koje računalna lingvistika mora riješiti su:
* određenjeodređivanje značenja [[riječ]]i: neke riječi imaju ovisno o kontekstu različita značenja ([[homonim]]i - riječi istog oblika, ali različitog značenja). U tom se slučaju mora odabrati značenje koje odgovara određenomodgovarajućem kontekstu. S druge strane su strane potrebni formalizmi za reprezentacijupredstavljanje značenja riječi.
* [[Sintaksanejednoznačna gramatika|sintaktičkoSintaksna nejednoznačnost]] višeznačje: u ponekim slučajevima se slučajevima jedna rečenica može na više načina analizirati i tumačiti. Odabir točne analize zahtjevazahtijeva [[semantika|semantičku]] informaciju o načinu govora i namjeri govornika. Primjer: ''"Petar vidi Mariju s dalekozorom"'' - u ovom slučaju računalu nije jasno vidi li Petar Mariju koja drži dalekozor ili Petar vidi Mariju pomoću dalekozora.
* neke rečenice izražavaju preneseno značenje ([[pragmatika]])
Kako i dadaju li se ovi problemi daju riješiti ovisi uvelike o posebnostima jezika. Štoviše, nastoje se razviti postupci primjenjivi na sve jezike, ali detalji se moraju za svaki jezik posebno obraditi. Jedan program za npr. rastavljanje riječi za [[Engleski jezik|engleski]] ne može se primjeniti za Hrvatski.
Računalno jezikoslovlje radi i na razvoju programa koji omogućuju provjeru različitih lingvističkih hipoteza. Uvjet koji treba biti ispunjen da bi takvo provjeravanje bilo moguće jest mogućnost računala da simulira radnje koje čovjek riječima jednog jezika vrši. ▼
No ovakav pristup razvoju kompjutera koji mogu ''pričati'' i ''razumijeti'' ljudski jezik otvara i poneka [[Psihologija|psihološka]] i [[Filozofija|filozofska]] pitanja. Hoće li računala jednog dana biti sposobni samostalno ''misliti'' i, s druge strane, da li su ljudski um i duh poput stroja?? No upravo je zanimljivost ovih tema ta koja tjera mlade ljude da studiraju računalnu lingvistiku i pri tome uoče razlike između ljudske [[komunikacije]] i računalnih programa.
▲RačunalnoRačunalna jezikoslovljelingvistika radi i na razvoju programa koji omogućuju provjeru različitih lingvističkih hipoteza. Uvjet koji treba biti ispunjen da bi takvo provjeravanje bilo moguće jest mogućnost računala da simulira radnje koje čovjek riječima jednog jezika vrši.
==Vanjske Poveznice==
| 