Šestosiječanjska diktatura: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Razmak. |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 11:
Oko 400 članova [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] i [[SKOJ]]-a ubijeno je u razdoblju između [[1929.]] i [[1932.]] godine. Ovako velikim žrtvama pridonijela je direktiva vodstva KPJ za pripremu oružane pobune potaknuta procjenom Šestog kongresa [[Kominterna|Kominterne]] o približavanju opće krize [[kapitalizam|kapitalizma]]. Nerealan je bio i [[ustaše|ustaški]] pokušaj podizanja ustanka ([[Velebitski ustanak]]) [[1932.]] godine, koji je međutim postigao snažan promidžbeni učinak. (Kasnije, po uspostavi [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], prvi [[Ante Pavelić|Pavelićev]] zakonski akt bila [[Zakonska odredba za obranu naroda i države]], kojom su uspostavljeni prijeki sudovi. Komunisti su po dolasku na vlast [[1945.]] godine sudovali na jednak način.)
[[Vladko Maček]] je [[22. prosinca]] [[1929.]] godine bio uhićen.<ref>[[Ivo Perić]], ''Vladko Maček: politički portret'', Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., ISBN 953-212-155-2, str. 145.-146.</ref> Nakon uhićenja otpremljen je noću s [[4. siječnja|4.]] na [[5. siječnja]] [[1930.]] godine, zajedno s drugim suoptuženicima, Sudu za zaštitu države u Beograd.<ref>Ivo Perić, ''Vladko Maček: politički portret'', Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., ISBN 953-212-155-2, str. 146.</ref> Nakon završene rasprave (trajala je 6 tjedana) u Državnom sudu za zaštitu države u Beogradu taj sud je [[14. lipnja]] [[1930.]] godine osudio njih 14 na zatvorske kazne od 6 mjeseci do 15 godina a devetoricu je oslobodio krivnje i otpustio iz zatvora, među njima i Mačka.<ref>Ivo Perić, ''Vladko Maček: politički portret'', Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., ISBN 953-212-155-2, str. 149.</ref> Potpredsjednik HSS-a [[Josip Predavec]] uhićen je zbog sloma ''[[Seljačka zadružna banka|Seljačke zadružne banke]]'' i osuđen na 2,5 godine zatvora. Maček u svojim ''Memoarima'' tvrdi da je [[propast banke]] zapravo izazvao režim, koji je preko ''[[Jugoslavenska narodna banka|Jugoslavenske narodne banke]]'' kontrolirao
[[Svetozar Pribićević]], predsjednik [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]], koja okuplja Srbe [[Prečani|prečane]] i u koaliciji je sa HSS ([[Seljačko-demokratska koalicija]]), prvo je uhićen interniran u selo [[Brus]] podno [[Kopaonik]]a a kada se razbolio prebačen je u Beograd gdje je ostao izoliran od javnosti do srpnja [[1931.]] godine kada je pušten i dopušten mu je odlazak u inozemstvo.<ref>[[Hrvoje Matković]], ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., ISBN 953-6308-13-4, str. 289.</ref><ref>Hrvoje Matković, ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., ISBN 953-6308-13-4, [[fusnota]] 310., str. 289.</ref> U emigraciji je boravio u [[Prag]]u i [[Pariz]]u a umro je u Pragu [[1936.]] godine. U emigraciju odlaze HSS-ovi prvaci [[Juraj Krnjević]] i [[August Košutić]], kao i radikalni nacionalisti [[Ante Pavelić]] (zastupnik u Narodnoj skupštini iz redova [[Hrvatski blok (1927.)|Hrvatskog bloka]]), [[Gustav Perčec]], [[Branimir Jelić]] i ini.
| |||