Nikola Batušić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodavanje informacije o školovanju
Djela, nagrade, izvori, vanj. pov., sitn.
Redak 1:
'''Nikola Batušić''' ([[Zagreb]], [[18. veljače]] [[1938.]] - Zagreb, [[22. siječnja]] [[2010.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[akademik]], iknjiževni povjesničar, [[teatrolog]] i kazališni kritičar.
 
Napisao mnoge knjige o kazalištimakazalištu i povijesti kazališta, među utemeljiteljima je Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa 1969. godine.<ref name="LMD">[http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/batusic-nikola/ Batušić, Nikola], Leksikon Marina Držića, leksikon.muzej-marindrzic.eu, pristupljeno 7. siječnja 2018.</ref>
 
== Životopis ==
Batušićeva obitelj podrijetlom je iz sela [[Cvetković|Cvetkovića]] pokraj Jastrebarskog. Njegov se djed oženio u Zlataru i ta grana Batušića ženidbom s kćeri mjesnoga trgovca Idom Metzger 1900. postala je adoptivno zagorska. Nikolin djed Antun Batušić, napustio je zagrebačku bogosloviju i zatim završio pravo. Nikolina mati je je poznata romanistica i profesorica francuskog jezika i promicateljica frankofonije [[Ivana Batušić]], kći redatelja [[Branko Gavella|Branka Gavelle]]. Nikola je sinovac teatrologa [[Slavko Batušić|Slavka Batušića]].<ref>[http://arhiva.nacional.hr/clanak/26460/nikola-batusic-intelektualac-i-kozer-iz-lenucijeve-potkove Nacional] Nina Ožegović: ''Nikola Batušić - intelektualac i kozer iz lenucijeve potkove'' Objavljeno u Nacionalu br. 557, 17. srpnja 2006. (pristupljeno 22. srpnja 2017.)</ref> Otac mu je doktor prava. Sestra mu je [[Yvonne Vrhovac]], legendarna sveučilišna profesorica francuskog jezika u Hrvatskoj, udana za profesora doktora Darka Vrhovca. Nikolin nećak Radovan je ugledni zagrebački liječnik hematolog.<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/velika-ispovijest-unuke-branka-gavelle-legendarna-profesorica-francuskog-koja-pravi-najbolje-kolace-u-zagrebu-otkriva-svoju-zivotnu-pricu/82615/ Jutarnji list] Dobroslav Silobrčić: ''Velika ispovijest unuke Branka Gavelle: Legendarna profesorica francuskog, koja pravi najbolje kolače u Zagrebu, otkriva svoju životnu priču'' 3. siječnja 2016. (pristupljeno 22. srpnja 2017.)</ref> Rođen u Zagrebu. Djetinjstvo je Nikola Batušić proveo u Zlataru. Završio je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb]]u [[1956.]] godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 942.</ref> Studirao francuski, njemački i komparativnu književnost u Zagrebu, [[Münster]]u i [[Pariz]]u. Diplomirao je romanistiku i germanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu [[1961.]] godine. [[1965.]] godine doktorirao iz književnosti u Zagrebu obranivši disertaciju ''Uloga njemačkoga kazališta u Zagrebu u hrvatskom kulturnom životu 1840–1860''.<ref name="LMD"/> Od [[1963.]] do [[2004.]] godine bio je profesor (dekan i prodekan) na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.
 
Kao urednik i priređivač uredio je i priredio dvadesetak knjiga europskih i hrvatskih književnika, poglavito u dvjema najvažnijim književnim edicijama [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], [[Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti|Pet stoljeća hrvatske književnosti i Stoljeća hrvatske književnosti]].<ref>[http://www.matica.hr/knjige/autor/241/ Autori. Nikola Batušić], matica.hr, pristupljeno 7. siječnja 2018.</ref>
 
== Djela ==
* ''Hrvatska kazališna kritika: (dramska)'', Matica hrvatska, Zagreb , 1971.
* ''Drama i pozornica: deset godina hrvatske drame na zagrebačkim pozornicama: (1964-1974)'', Sterijino pozorje, Novi Sad, 1975.
* ''Hrvatska drama od Demetra do Šenoe'', Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1976. (2. izd., 1976.)
* ''Povijest hrvatskoga kazališta'', Školska knjiga, Zagreb, 1978.
* ''Gavella: književnost i kazalište'', Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1983.
* ''Skrovito kazalište: ogledi o hrvatskoj drami'', Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, Zagreb, 1984.
* ''Narav od fortune: studije o starohrvatskoj drami i kazalištu'', "August Cesarec" - Matica hrvatska, Zagreb, 1991.
* ''Uvod u teatrologiju'', Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1991.
* ''Sto godina zgrade Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu'', Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb, 1995. (2. izd., 1996.)
* ''Trajnost tradicije u hrvatskoj drami i kazalištu'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1995.
* ''Studije o hrvatskoj drami'', Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
* ''Književni protusvjetovi: poglavlja iz hrvatske moderne'', Matica hrvatska, Zagreb, 2001. (suautori [[Zoran Kravar]] i [[Viktor Žmegač]])<ref>[http://www.matica.hr/knjige/727/ Nikola Batušić, Viktor Žmegač, Zoran Kravar. Književni protusvjetovi. Poglavlja iz hrvatske moderne], matica.hr, pristupljeno 7. siječnja 2018.</ref>
* ''Starija kajkavska drama: studije i rasprave'', Disput, Zagreb, 2002.
* ''Na rubu potkove: uspomene'', Profil International, Zagreb, 2006.
* ''Riječ mati čina: Krležin kazališni krug'', Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.
* ''Četiri godišnja doba: memoarski putopisi, Profil multimedija, Zagreb, 2011.
 
== Nagrade ==
* 20051979.: NagradaGodišnja "[[nagrada Vladimir Nazor]]", za životnoknjigu ''Povijest hrvatskoga djelokazališta''
* 1984.: Kvadrijenalna teatrološka nagrada "Marko Fotez", za knjigu ''Gavella, književnost i kazalište''.
* 2001.: "Nagrada Petar Brečić" HRT-a i Školske knjige Zagreb, za ukupan prinos hrvatskoj teatrologiji.
* 2002.: Nagrada "J. J. Strossmayer", za knjigu ''Književni protusvjetovi: poglavlja iz hrvatske moderne'' (zajedno sa Zoranom Kravarom i Viktorom Žmegačem)
* 2002.: Nagrada “Judita” Društva hrvatskih književnika, za knjigu ''Starija kajkavska drama''.
* 2005.: [[Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo.
* 2007.: Nagrada grada Zagreba, za knjigu ''Na rubu potkove''.
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/nikola_batusic akademik Nikola Batušić], hazu.hr
 
{{GLAVNIRASPORED:Batušić, Nikola}}