Akacijeva šizma: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m vizualno uređenje
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
Akacijeva šizma je prvi veliki raskol između Istočne i Zapadne kršćanske crkve, a trajao je trideset i pet godina, od 484. do 519. Nazvana je po [[Patrijarh (kršćanstvo)|patrijarhu]] Konstantinopola [[Akacije|Akaciju]]. Posljedica je u otklonu lidera Istočnog kršćanstva patrijarha Akacija od [[Kalcedonsko vjerovanje|kalcedonskog vjerovanja]] i neuspjelog pokušaja Bizantskog [[Zenon, bizantski car|cara Zenona]] u pomirenja dviju Crkava izdavanjem akta Henotikonom 482. godine kojim je nastojao pomiriti "pravovjerno" nicejsko-kalcedonsko vjerovanje sa [[Monofizitstvo|miafizistvom]], koje je sve više uzimalo maha u istočnim bizantskim provincijama.
 
Papa [[Simplicije]], koji nije bio konzultiran, tu odluku nikada nije prihvatio, smatrajući je izdajom Kalcedonskog sabora i podilaženjem hereticima. Njegov nasljednik [[Feliks III.]] je, pak, nakon bezuspješnih pokušaja da promijeni odluku cara Zenona, godine 484. donio ukaz o ekskomuniciranju konstantinopolskog patrijarha Akacija, a također je svrgnut i [[Papa Petar III. od Aleksandrije|Petar Mongus]], miafizitski patrijarh [[Aleksandrija|Aleksandrije]]. Ni car Zenon ni izopćeni patrijarsi tu odluku nisu priznali, te je tako stvorena Akacijeva šizma, prvi veliki raskol između Zapadnog i Istočnog kršćanstva koji neće biti formalno okončan sve do 519. godine.